Oko stotinak, kako su sebe nazvali novinara, podržalo je neformalnu grupu studenata koja je najavila novi protest gdje će zbog tragedije na Cetinju tražiti ostvake čelnika bezbjednosnog sektora, prije svega Alekse Bečića i Danila Šaranovića. Iako uporno pokušavaju da predstave građanima da iza njih ne stoji nijedna politička organizacija, sami sebe uspijevaju da demaskiraju svakodnevno. Osim Bemaxa i Mila Đukanovića, podržali su ih novinari Pobjede, Analitike, ETV . Ništa sporno ne bi bilo u tom proglasu novinara, bez obzira što se radi o bivšim režimskim slugama koji glasa ispuštali nijesu za vrijeme vladavine DPS i 711 ubistava u Đukanovićevoj eri, da su to zaista novinari. Među onima koji se predstavljaju kao medijski djelatnici ima vozača zaposlenih u RTCG-u, bivša sekretarica direktora RTCG, inženjer zaposlen u RTCG-u, higijeničarka, radnik ljudskih resursa, portiri iz pomenutih medija. Vjerovatno je falilo potpisa novinara pa su i ovi “medijski djelatnici” bili dobri da se popune rupe. Kad su se dijelile varijabile, DPS ih se nije sjetio, čak ni na “Dan bezbednosti”.
Ova činjenica potvrđuje ko stoji iza protesta koje su podržali između ostalih Vesko Barović, vlasnici Bemaxa, Darko i Tanja Šuković (ostali bez apanaža od 5000 eura po emisiji u RTCG), Dijana Femić (smijenjena sekretarica”, Srđan Čović (smijenjeni savjetnik direktora), Snežana Rakonjac i Tanja Šuković autorke filma o mitropolitu Amfilohiju Svjedok božije ljubavi, Slobodan Kažić (vozač), Mladen Vukčević ( suprug poslanice DPS-a i radnik službe ljudskih resursa u RTCG), Među potpisanima su i kamerman Dragan Tomašević i organizatorka Lela Perović.
U proglasu “novinara” se između ostalog navodi :”Novinari su ti koji treba uvijek da su na strani istine. Nažalost, novinarstvo je jedno od osnovnih područja koje svaka vlast pokušava da uzurpira kako bi lakše sprovodila svoju politiku. Iako uvijek postoje svijetli primjeri u profesiji, vlast u velikoj mjeri uspijeva da utiče na slobodno izvještavanje. U konkretnom slučaju, svjedočili smo da novinari ne dobijaju odgovore na pitanja koja postavljaju odgovornima.
Studenti sada postavljaju prava pitanja, ne odustaju dok ne dobiju odgovore, traže istinu i odgovornost od institucija. Uprkos neprijatnostima i svakodnevnoj hajci, koju prema njima sprovode upravo oni koji bi trebali da brinu za bezbjednost svih građana, studenti se drže premise da je istina najvažnija i da se do nje mora doći.
“Kao javni djelatnici i djelatnice imamo obavezu da stanemo u zaštitu bezbjednosti studenata i njihovog prava da u neželjenom partitokratskom sistemu iskažu bunt i građansku neposlušnost”, stoji u pismu podrške.
Među potpisanima ima pedesetak “novinara” za koje niko od kolega nije čuo, pa ćemo se u narednom periodu baviti istraživanjem iz koje su branše i koja su zanimanja ljudi koji su se lažno predstavili na ovom spisku.
