Cijelo društvo treba da digne glas da se epidemija lažnih diploma konačno prekine i da se cijeni znanje koje je stečeno tokom godina školovanja, a ne ono koje je na prevaru dobijeno kupovinom diplome za nekoliko hiljada eura.
Istraživanja Alternative u proteklih šest godina su porazna, kaže za Radio Crne Gore Zarija Pavićević iz te organizacije.
“Mi imamo preko 25.000 od 80.000 javnih službenika u Crnoj Gori, koji imaju diplomu sumnjivog porijekla. Ono što je itekako zabrinjavajuće je da se mahom dominantno te diplome nalaze u zdravstvenom sistemu, u prosvjetnom sistemu, kao i u bezbjednosnom aparatu – u tri segmenta društva koji bi u budućnosti morali biti stub sistema”, kaže Pavićević.
Diplomu koju je neko dobio, a da nije kročio na fakultet, a sada ima zvanje i poziciju je ništa drugo galopirajući karcinom našeg društva, rezignirana je univerzitetska profesorica Branka Bošnjak.
“A najgore od svega je što ti ljudi se nalaze u vrhu vlasti. Mi imamo u Skupštini među ministrima u vladi ogroman broj tih diploma. I znači nama kreiraju sudbinu neke neznalice, odnosno nekoga ko je u krivičnom dijelu”, istakla je Bošnjak.
U CGO-u kažu da je problem lažnih diploma višedecenijski kojim se država nije bavila. Predlažu novi Zakon o školskim ispravama, strože provjere svih diploma.
Snežana Kaluđerović iz CGO negira priču da se već nostrifikovane diplome više ne mogu provjeravati. Naravno da mogu, kaže.
“I upravo tome služe komisije, neke unutar pojedinačnih firmi, organizacija i ustanova, da oni organizuju u svojim kućama način kako da se provjere te diplome. Takve diplome su nam urušile i sistem obrazovanja, i zdravstva, i cjelokupno društvo”, kazala je ona.
Kao član Komisije za provjeru diploma Zarije Pavićević iz Alternative je ipak optimista jer su u posljednjih pola godine uspjeli da obustave nostrifikaciju sa šest obrazovnih ustanova iz okruženja.
“Konačno točak provjera svih sumnjivih i lažnih diploma je pokrenut da sa sigurnošću mogu reći da niko u Crnoj Gori ko je iole zdravorazuman u ovom momentu ne može da kaže da nije čuo za fenomen lažnih diploma. Trebalo bi da dođemo do osude javnosti te da svako od nas može uperiti prstom u svoga kolegu, brata, prijatelja i da će zapravo zatvorska kazna biti najblaža u odnosu na osudu javnosti”, istakao je ona.
Osuda javnosti, međutim, mnoge ne dodiruje, jer prisvojiti zvanje koje nisu školovanjem stekli dovoljno govori.
Tako da, ako se sve institucije sistema ne uključe, rasprave o ovom problemu odnijeće vjetar.
Rješenje, zaključuju naši sagovornici, je saradnja sa kolegama iz okruženja kako više nikome ne bi palo na pamet da kupuje zvanje i, navodno, obrazovanje.
Izvor: RTCG
