Evropska komisija predstavila je zemljama članicama EU neformalni dokument (non-paper) koji se odnosi na napredak Crne Gore u vladavini prava, odnosno u poglavljima 23 i 24. U dokumentu u koji je dopisnik RTCG iz Brisela imao uvid ističe se da su nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom u skladu sa evropskim standardima.
U oblasti pravosuđa, Crna Gora je kako je ocijenjeno, započela implementaciju ranije izmijenjenog zakonskog okvira koji je dao neke početne pozitivne rezultate. Pored toga, u toku je rad na implementaciji Strategije reforme pravosuđa 2024-2027 i pratećeg akcionog plana za period 2024-2025, bez potpunog ostvarivanja svih planiranih aktivnosi za 2024. godinu.
Konstatuje se da je Sudski savjet jednoglasno imenovao novog predsjednika Vrhovnog suda, „uz učvršćivanje legitimiteta i stabilnosti ključne sudske institucije“, dok ostaje da se obezbijedi pravovremeno pounjavanje pozicija u sudstvu i tužilaštvu.
Ojačati nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta
U dokumentu se između ostalog navodi da Crna Gora tek treba da sprovede zakonske reforme kako bi dodatno ojačala nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta. Konkretno, ukidanje ministra pravde kao člana Sudskog savjeta po službenoj dužnosti, kao i broj sudija izabranih od strane kolega.
“Za ove promjene neophodne su ustavne izmjene, a proces je pokrenut usvajanjem nacrta predloga Vlade. U tom kontekstu, novi ministar imenovan u avgustu 2024. neformalno se obavezao da će nastaviti praksu svog prethodnika da ne učestvuje na sjednicama Sudskog savjeta. Što se tiče Tužilačkog savjeta, čeka se izričita odredba u Ustavu o njegovom sastavu i načinu izbora članova, jer Venecijanska komisija to smatra održivijim zakonskim rješenjem”, navodi se u dokumentu.
Istiće se da Parlament mora donijeti odluku da bez odlaganja imenuje nove članove Tužilačkog i Sudskog savjeta.
Slučajevi neprimjerenog uticaja javnosti na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost nekih zainteresovanih strana.
“Zainteresovane strane su prijavile slučajeve da visoki zvaničnici i političke ličnosti javno komentarišu aktuelne slučajeve visokog profila, što može doprinijeti podrivanju povjerenja javnosti u pravosuđe”, navodi se u dokumentu.
Odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda izazvala parlamentranu krizu
Dodaje se da je izvještajni period obilježila duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da jednostrano proglasi penzionisanje sudije Ustavnog suda 17. decembra 2024.
“Ova odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom koja zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ova odluka izazvala je ozbiljnu krizu u Parlamentu. Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu”, navodi se u dokumentu.
Rad Parlamenta je, kako se konstatuje, nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mišljenja Venecijanske komisije o odluci parlamenta.
“Dodatna zabrinutost je što je procedura parlamenta za izbor zamjene predmetnog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do ishoda mišljenja Venecijanske komisije. Ostaće od suštinskog značaja da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti primijeni i da se poštuju uslovi političkog sporazuma kako je dogovoreno između vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije”, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
SDT ojačalo kapacitete u suzbijanju korupcije
U oblasti suzbijanja i prevencije korupcije, istaknuto je da je Specijalno tužilaštvo dodatno povećalo svoje kapacitete u suzbijanju korupcije, s tim što je evidencija istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou u stalnom porastu od 2022. godine, nastavljajući sa trendom rasta.
“Međutim, mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak djelotvornih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti. Efikasnost Agencije za prevenciju korupcije je nastavila da se unaprjeđuje, a potrebni su dalji napori na povećanju njenog kvaliteta, kapaciteta, efektivnosti i rezultata”, ističe se u dokumentu.
Pokrenuti što prije proces imenovanja članova savjeta AMU i RTCG
U dijelu koji se odnosi na slobodu izražavanja ističe se da efikasnu implementaciju novih zakona o audiovizuelnim medijskim servisima i Zakona o nacionalnom javnom emiteru (RTCG) ometaju kašnjenja u transparentnim i na zaslugama zasnovanim imenovanjima u Savjete Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i RTCG.
“S tim u vezi, sada je hitno da Skupština Crne Gore imenuje nove članove Savjeta AMU, obezbjeđujući njegovo puno funkcionisanje i nezavisnost. Pored toga, Skupština mora bez odlaganja pokrenuti proces izbora za imenovanje tri člana Savjeta RTCG”, navodi se, između ostalog, u dokumentu.
Dodaje se i da crnogorske vlasti nastavljaju da pružaju generalno brz i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona na nove slučajeve nasilja nad novinarima.
“U 2024. godini organi gonjenja su vodili 14 predmeta, u dva su podigli optužnice i u tri pokrenuli prekršajni postupak. Policija je evidentirala 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su tužilaštvo okarakterisalo kao krivična djela. Većina slučajeva se odnosila na uznemiravanje i prijetnje na mreži. Tri novinara ostaju pod policijskom zaštitom”, konstatovano je u dokumentu.
Naglašeno je i da su nastavljeni slučajevi verbalnih napada i uznemiravanja na medije od strane javnih zvaničnika i političkih partija.
Zapošljavanja u policiji sprovesti u skladu sa zaslugama
U dijelu dokumenta koji se odnosi na poglavlje 24- Pravda, sloboda i bezbjednost navodi se da je u septembru prošle godine Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na prijem policijskih službenika.
“Priprema ovih amandmana obavljena je bez javnih konsultacija i bez učešća nevladinih organizacija, što je u suprotnosti sa preporukama Evropske komisije. Nakon usvajanja ovih izmjena, Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2025. godine pokrenulo kampanju za zapošljavanje 815 policajaca (od kojih je 249 predviđeno za graničnu policiju). Crna Gora treba da osigura da je tekuća kampanja zapošljavanja zasnovana na zaslugama i da postoje proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uplitanja u organe za sprovođenje zakona”, ističe se u dokumentu.
Više presuda u slučajevima organizovanog kriminala
Evropska komisija ocjenjuje da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala u porastu, “što ukazuje na proaktivnije i uspješnije istrage i krivično gonjenje”.
“Međutim, potrebno ga je dodatno poboljšati, posebno u oblastima krijumčarenja duvana, samostalnih krivičnih djela pranja novca i trgovine ljudima. Broj slučajeva zamrzavanja imovine i zapljene imovine je neznatno povećan, međutim, evidencija o konačnoj konfiskaciji imovine ostaje ograničena i treba je ojačati. Pored toga, uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak. Crna Gora treba da se pozabavi problemom svog nepotpunog katastra zemljišta, što otežava sprovođenje finansijskih istraga i konfiskaciju imovine”, naglašeno je u non-paperu.
Nazadovanje u viznoj politici
U dijelu dokumenta koji se odnosi na usklađenost sa viznom politikom, konstatuje se da Crna Gora ima bezvizni režim sa 13 zemalja koje se nalaze na listi zemalja sa obaveznim vizom EU, od kojih 9 uživaju trajno izuzeće od viza (Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Kuvajt, Katar, Rusija, Saudijska Arabija, Turska), a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru između marta i oktobra iz turističkih razloga (Jermenija Egipat, Uzbekistan,Kazahstan).
Podsjeća se da je Crna Gora u decembru 2024. promijenila svoj bezvizni režim dodajući Bahrein i Saudijsku Arabiju na svoju listu trajno izuzetih zemalja. Crna Gora je, dodaje se, u februaru 2025. usvojila odluku o sezonskom ukidanju viza kojom se period ukidanja produžava sa 1. marta na 1. novembar. Takođe je Uzbekistan dodat na listu sezonskih izuzetaka, nakon što je uklonjen sa liste 2024.
„Svojim odlukama iz decembra i februara, Crna Gora nazaduje u ispunjavanju obaveza iz završnih mjerila i umanjuje svoj kredibilitet da ispuni ove zahtjeve. Crna Gora treba konkretno da pokaže svoju posvećenost usklađivanju sa listom viza EU“ naglašava se u dokumentu.
Izvor: RTCG
