Crna Gora će do 2040. godine imati 270 kilometara auto-puteva i 353 km brzih saobraćajnica, kao i devet aerodroma, projekcije su iz Predloga Prostornog plana Crne Gore (PPCG) za period do 2040.
Crna Gora će do 2040. godine imati 270 kilometara auto-puteva i 353 km brzih saobraćajnica, kao i devet aerodroma, projekcije su iz Predloga Prostornog plana Crne Gore (PPCG) za period do 2040. U tom dokumentu se navodi i mogućnost proširenja željezničke mreže izgradnjom kraka pruge Nikšić–Podgorica ka Bileći, kao i igradnju nove pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna Rijeka) ka Beranama i granici sa Kosovom.
Prema ovom strateškom dokumentu, koji je juče dostavljen u skupštinsku proceduru, definisano je da je primarna mreža podijeljena u sedam osnovnih koridora: auto-put Bar–Boljare (A1), Jadransko-jonski auto-put (A2), brze saobraćajnice Budva – granica sa Hrvatskom (B1), Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom (B2), Smokovac–Tuzi–Božaj (B3), Podgorica–Nikšić–Šavnik–Žabljak–Pljevlja (B4), Andrijevica – granica sa Kosovom (B5).
Auto-put Bar–Boljare, pored postojeće dionice Smokovac–Uvač–Mateševo, dužine 42 kilometra, obuhvatiće i dionice Mateševo–Andrijevica (22 km), Andrijevica–Crnča–Boljare (50 km), Smokovac–Tološi (10 km), Tološi – ukrštanje sa Jadransko- jonskim auto-putem (16 km), ukrštanje sa Jadransko-jonskim auto-putem – Virpazar (25,5 km), Virpazar–Bar (22 km).
Prema ovom planu, od Podgorice će auto-put prolaziti preko Tološa, obilaziti naselje Beri, preko Bigora dolaziti do Dobrske Župe, gdje će se ukrštati sa Jadransko-jonskim auto-putem. Preko Meteriza obići će Rijeku Crnojevića i Dubovo. U zoni između Dubova i Trnova biće ukršten sa Primorskom brzom saobraćajnicom koja dolazi od Debelog brijega.
– U zoni Orahova, nastavlja ka Sozini, pa preko Limljana, Sutormana i Velembusa dolazi do Bara. Dalje do Ulcinja i granice sa Albanijom, odnosno Sukobina, nastavlja kao dionica Jadransko-jonskog autoputa. Dionica od Dobrske Župe do Bara zajednička je za dva auto-puta: Bar–Boljare i Jadransko-jonski auto-put. S obzirom na značaj luke Bar, predlaže se da dionica od izlaza iz tunela Sozina preko Bara do Ulcinja ima profil auto-puta, a ne saobraćajnice za brzi motorni saobraćaj, kako je to ranije planirano u planskoj i tehničkoj dokumentaciji. Konekcija auto-puta Bar–Boljare sa auto-putem Srbije usaglašena je i planirana je u Boljarima, lokalitet Borov do – navodi se u Predlogu PPCG.
Kada je riječ o Jadransko-jonskom auto-putu, on je kroz Crnu Goru planiran od granice sa Bosnom i Hercegovinom (u rejonu Nudo)–Grahovo–Čevo–Zagora do ukrštanja sa auto-putem Bar–Boljare u Dobrskoj Župi. Jadransko-jonski auto-put dalje će se nastavljati zajedničkom dionicom sa auto-putem Bar–Boljare do Bara, a od Bara dalje nastavlja preko Ulcinja do granice sa Albanijom (Sukobin).
U PPCG se navodi da su brze saobraćajnice planirane sa ciljem integracije cjelokupne teritorije Crne Gore i povezivanja sa autoputnom mrežom u Crnoj Gori. Primorska brza saobraćajnica (B1) planirana je duž Crnogorskog primorja do veze sa auto-putem Bar–Boljare. Shodno stavu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, odustalo se od koridora koji ide preko prelaza Verige – zona Opatovo – Sveta Neđelja.
– Predloženo je da se u PPCG 2040, kao prihvatljivije rješenje u odnosu na razmatrana rješenja, planira koridor koji od Debelog brijega prolazi zaleđem opštine Herceg Novi, prolazi kroz zonu Zelenika i u blizini Kumbora prelazi Bokokotorski zaliv, dalje ide južnom stranom poluostrva Luštica (prema idejnom rješenju, velikim dijelom tunelom) i izlazi kod naselja Radovići. U području Tivta, prolazi južno od aerodroma, u blizini Lješevića, Vranovića, Radanovića, ide do Bratešića (Lastva Grbaljska) – Markovići – Vrijesno i dalje do ukrštanja sa auto-putem Bar–Boljare… – predviđeno je u PPCG.
Sjeverna brza saobraćajnica (brza saobraćajnica Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom) B2 trebalo bi da poveže Pljevlja sa auto-putem Bar–Boljare, kao i sa Bosnom i Hercegovinom.
Brza saobraćajnica Podgorica (Smokovac)–Tuzi–Božaj će na potezu od Smokovca do Tuzi predstavljati istočnu obilaznicu Podgorice. Brza saobraćajnica Podgorica–Danilovgrad–Nikšić–Šavnik–Žabljak–Pljevlja (B4) predstavljati saobraćajnu vezu zapadnog dijela Crne Gore sa auto-putem, a pored toga je i u funkciji valorizacije turističkih potencijala sjevera Crne Gore.
Dionica brze saobraćajnice Andrijevica – Čakor – granica sa Kosovom obuhvata veoma zahtjevan teren, pa se očekuje da će ova dionica brze saobraćajnice uglavnom biti na objektima, mostovima i tunelima.
Prema PPCG, do 2040. mrežu aerodroma Crne Gore činiće dva postojeća međunarodna aerodroma, planirani aerodrom Berane i šest manjih aerodroma za rekreativno i sportsko letjenje. Planirane lokacije za aerodrome su u Beranama, Nikšiću (Kapino polje – postojeće letilište), Podgorici (Ćemovsko polje – postojeće letilište), Pljevljima, Žabljaku, Baru i Ulcinju. Smatra se da bi aerodrom u Beranama bio značajan za Crnu Goru, posebno za razvoj sjevernog regiona.
– Ostali aerodromi Nikšić – Kapino polje, Podgorica – Ćemovsko polje, Žabljak, Pljevlja, Bar i Ulcinj razvijaće se prvenstveno kao aerodromi za specijalne potrebe, rekreativno letjenje, sportsko letjenje, sezonski turistički saobraćaj, poslovne i turističke potrebe – navodi se u PPCG.
Obaviće konsultacije sa poslaničkim klubovima
PPCG bi trebalo da bude usvojen u Skupštini konsenzusom većine političkih subjekata, jer se bavi isključivo interesom države, na način kako je to utvrdila struka, kazao je juče ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za medije. On je dodao da će prije glasanja o PPCG biti obavljene konsultacije sa svim poslaničkim klubovima u parlamentu.
Rukovoditeljka izrade PPCG Svetlana Jovanović istakla je da je ovo najvažniji strateški planski dokument i da su njegove odrednice važne za svu ostalu plansku dokumentaciju. Naglasila je da je puno pažnje posvećeno zaštiti prostora, ne samo zato što je Crna Gora ekološka država, već i što u svim projekima koje bude donosila Crna Gora aspekt zaštite prostora, kao ključni interes, mora biti visoko vrednovan.
“Velje brdo” će biti ukras Podgorice
Ministar Radunović je kazao da će projekat “Velje brdo” biti ukras Podgorice i da se na njegovoj realizaciji radi punom snagom, “i pored svih opstrukcija”. On je rekao da će dinamika zavisiti od potražnje.
– Hoće li to da bude u januaru ili decembru naredne godine, ili će da bude 2027, neka građani znaju da je to najmanje bitno. Radimo punom snagom, pored svih opstrukcija političke opozicije, medija i jednog dijela NVO sektora, a ne vidim nijedan razlog, jer će vrlo brzo, sigurno sam, veliki broj njih da stane u red za stanove – istakao je Radunović.
Prema njegovim riječima, do sada se prijavilo već 10.000 zainteresovanih građana.
Izvor: Dan
