Povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava ukazuju da je ta pojava i dalje u zabrinjavajućoj mjeri prisutna u javnom diskursu Crne Gore, te da brojne aktivnost koje se sprovode i dalje ne daju željene rezultate. Ombudsman poručuje da u slučajevima kada za to ima zakonske osnove izuzetno je važno pravovremeno procesuirati odgovorne jer društvena osuda bez drugih posljedica autorima i počiniocima djela ne šalje jasnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati.
Iz kancelarije Ombudsmana kažu da zloupotreba slobode izražavanja, kojom se podstiče i širi mržnja, direktno ugrožava druga ljudska prava – pravo na jednakost, dostojanstvo, bezbjednost, privatan život i život bez straha, kao i zaštitu od diskriminacije.
“Jednostavno rečeno, tamo gdje počinje mržnja, tamo prestaju slobode”, navodi se u soapštenju.
Ističu da posljednjih godina, razvojem društvenih mreža, ali i prisustvom neregistrovanih portala, kao i neadekvatnom administracijom komentara na registrovanim portalima, ova negativna društvena pojava poprimila je razmjere svojevrsne epidemije, o kojoj se dosta govori, ali koja i dalje ugrožava društvenu koheziju, odnosno poštovanje i povjerenje među ljudima, principe pluralizma i tolerancije, kao važnih osnova demokratskih načela i standarda.
“Godinama ukazujemo na važnost pravovremenih reakcija, prije svega kroz preduzimanje institucionalnih mjera na sankcionisanju primjera govora mržnje, kao i važnost principijelne javne osude, a sve u cilju smanjenja prostora da ovakvi primjeri eskaliraju u ekstremizam i nasilje. To posebno imajući u vidu koliko smo, kao društvo, i dalje neotporni da aktuelna važna društveno-politička pitanja rješavamo konstruktivnim dijalogom i suočavanjem činjenica”, navodi se u saopštenju.
I u posljednjem godišnjem izvještaju o radu, ponavljaju ocjene da se govor mržnje, zasnovan na različitim ličnim svojstvima potencijalnih žrtvi, najčeće procesuira u postupku utvrđivanja prekršajno-pravne odgovornosti, a izostaje krivično gonjenje, pa se na taj način ne šalje jasna poruka da se na ove delikte mora reagovati izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija.
“Zaštitnik ponavlja da je radi vođenja adekvatne i sveobuhvatne statistike, neophodno da Uprava policije konkretizuje osnov diskriminacije iz člana 2 stav 2 Zakona o zabrani diskriminacije, odnosno lično svojstvo lica kojima su uvredljivi komentari i upućeni. Takođe, obeshrabrujuća je činjenica da po prijavama za uvredljive komentare nije bilo moguće utvrditi identitet počinilaca, zbog čega u tim predmetima nije izrečena sankcija”, navodi se u saopštenju.
Prema tome, ističe, u slučajevima kada za to ima zakonske osnove izuzetno je važno pravovremeno procesuirati odgovorne jer društvena osuda bez drugih posljedica autorima i počiniocima djela ne šalje jasnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati.
I danas, kada obilježavamo Dan borbe protiv govora mržnje, koji su Ujedinjene nacije ustanovile kako bi ukazale na važnost globalnog suzbijanja mržnje, netrpeljivosti, diskriminacije i nasilne retorike, Zaštitnik podsjeća na ranije date preporuke u ovoj oblasti:
❖ Da se urede mehanizmi kontrole internet publikacija koje nijesu upisane u evidenciju medija, sa ciljem suzbijanja objavljivanja i širenja sadržaja sa elementima govora mržnje, mizoginog i seksističkog govora;
❖ Da se na portalima blagovremeno moderiraju i uklanjaju komentari koji sadrže elemente govora mržnje, seksističkog i mizoginog govora i drugog nezakonitog sadržaja;
❖ Da se na govor mržnje u online prostoru reaguje pravovremeno i adekvatno, kroz mehanizme samoregulacije, ali i postupke utvrđivanja krivično – pravne i prekršajno – pravne odgovornosti, odnosno izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija;
❖ Da se u predmetima govora mržnje vodi evidencija kako je propisano za evidencije o slučajevima prijavljene diskriminacije, posebno evidentiranjem ličnog svojstva žrtve i drugih podataka na strani i žrtve i počinilaca;
❖ Da se prilikom kvalifikovanja prekršaja ima u vidu odredba člana 9a Zakona o zabrani diskriminacije kojom je govor mržnje predviđen kao poseban oblik diskriminacije;
❖ Da se prilikom odmjeravanja sankcije za govor mržnje uzimaju u obzir otežavajuće okolnosti u vidu motiva za izvršenje zasnovanog na predrasudi, odnosno ličnom svojstvu žrtve;
❖ Da se radi prevencije govora mržnje i promocije kontranarativa sprovode obuke i edukacije, posebno za djecu i mlade, u smislu granica slobode izražavanja i štetnosti govora mržnje.
“Na kraju, jedna od naših ključnih poruka povodom ovog Dana jeste – Ako od riječi sve počinje – neka počne poštovanjem!”, zaključeno je u saopštenju.