Prihodi od turizma do sada iznose oko milijardu i po eura, što je za oko 125 miliona više u donosu na isti period prethodne godine – kazala je, u intervjuu za Bankar, ministarka turizma u Vladi Crne Gore, Simonida Kordić.Podsjetila je da je krajem avgusta u Crnoj Gori boravilo oko 134 hiljade turista, oko 4 % više u odnosu na isti period prošle godine, i ocijenila je da treba aktivno pregovorati sa niskotarifnim avio-kompanijama, kako bi se proširila mreža letova ka Crnoj Gori, što podrazumijeva da zajedno sa Ministarstvom saobraćaja, Aerodromima i nacionalnom avio kompanijom rade intenzivno na boljoj avio dostupnostKordić je, ipak, izdvojila mišljenje na Vladi u vezi povećanja PDV-a sa 7 na 15 odsto u turizmu, jer smatra da treba uvažiti i privrednike sa kojima je razgovarala, pa je kao jedno od mogućih kompromisnih rješenja, ponudila postepenu nivelaciju stope PDV-a, što bi donekle olakšalo obavljanje biznisa.Ocijenila je da je jedan od ključnih izazova borba protiv sive ekonomije, i navela da se snažno zalažu za uvođenje jedinstvenog, sveobuhvatnog sistema koji bi povezivao turističku privredu sa drugim institucijama poput Uprave javnih prihoda, MUP-a i slično.Kako naredne godine ističe sadašnja Strategija turizma, ministarka turizma je kazala da već planiraju da krajem 2025. godine angažuju relevantne stručnjake koji će u saradnji sa ministarstvom raditi na novom dokumentu, koji će biti usklađen sa evropskom praksom i potrebama domaćeg tržišta.Preuzeli ste funkciju ministra u sred turističke sezone. Kakvi su utisci danas, i kakvo ste stanje zatekli u resoru kojim rukovodite?Preuzela sam dužnost u trenutku kada je sezona uveliko počela, dakle prije nesto više od mjesec dana. Više puta sam istakla da je zaista kuriozitet da posljednjih petnaest godina nije postojalo Ministarstvo turizma kao zaseban sektor u Vladi Crne Gore. Riječ je o našoj strateškoj grani, od koje se ubira oko 25% do 30 % bruto domaćeg proizvoda. Takođe, to je kompleksna i veoma ranjiva privredna djelatnost, pa i pored brojnih pomaka postoje problemi koji se ponavljaju iz godine u godinu. Vjerujem da samo kroz zajednički rad i trud više resora možemo otkloniti “crne tačke” i Crnu Goru učiniti privlačnom za sve turiste.-Kako ocijenjujete ljetnju turističku sezonu koja se završava? Da li su ostvareni ciljevi koje ste postavili na početku sezone?Nakon lošijeg juna, najnoviji podaci NTO CG pokazuju da je krajem avgusta u Crnoj Gori boravilo oko 134 hiljade turista, što je oko 4 % više u odnosu na isti period prošle godine. Imajući u vidu da obračun Centralne banke, koji se odnosi na platni promet sa inostranstvom, ne obuhvata treći kvartal kada se realizuje najveći broj turističkih posjeta, očekivanja su da će tokom 2024. godine biti ostvaren dobar rezultat kada su u pitanju prihodi od turizma. Takođe, prema informacijama turističke privrede, booking je dobar i za postsezonu tako da tek nakon toga moći ćemo da imamo kompletnu i preciznu sliku.Prema podacima Ministarstva finansija, prihodi od turizma do sada iznose oko milijardu i po eura, što je za oko 125 miliona više u donosu na isti period prethodne godine.-Koji su ključni faktori doprinijeli rezultatu u ovoj sezoni? Kako ocjenjujete reakcije turističkog sektora na spoljne izazove?Da bismo adekvatno upravljali turizmom, moramo imati realan uvid u stanje na terenu. Zbog toga sam, odmah po preuzimanju funkcije, razgovarala sa ljudima koji su direktno u tom biznisu. S te strane, od izuzetne važnosti je čuti sa kojim problemima se suočava hotelijer, ugostitelj ili izdavalac smještaja. Izazovi sa kojima se suočavamo nisu od juče pa tako ne mogu ni biti riješeni za dan. Naravno, u narednom periodu radićemo na rješenjima u kojima će biti zadovoljni i gosti i turistički poslenici.Jedan od ključnih izazova je borba protiv sive ekonomije. Kao jedan od modela za koji se snažno zalažemo je uvođenje jedinstvenog, sveobuhvatnog sistema koji bi povezivao turističku privredu sa drugim institucijama poput Uprave javnih prihoda, MUP-a i slično. Na taj način bi se uklonile neke postojeće biznis barijere, olakšala registracija gostiju, poboljšao priliv prihoda od turističkih taksi, kao i kontrola plaćanja poreskih i drugih obaveza.Takođe, nedostatak radne snage do naredne sezone mogao bi biti ublažen uvođenjem instituta “stalnog sezonskog radnika”, u saradnji sa Ministarstvom rada u čijoj je nadležnosti izmjena ovog zakonskog rješenja.Crna Gora sa svim prirodnim ljepotama ima šta da ponudi pa je važno da kroz uspješnu saradnju i sinergiju resornog ministarstva i privrede dođemo do produženja turističke sezone i višeg kvaliteta usluge koja će biti srazmjerna cijeni.-Bilo je dosta prigovora od strane hotelijera na slabu avio povezanost Crne Gore. Kako vidite situaciju na tom terenu, i šta se radi kako bi Crna Gora bila dostupnija ino gostima?To jeste nešto što trenutno opterećuje crnogorski turizam, i upravo iz tog razloga jedan od mojih prvih sastanaka bio je sa direktorom Aerodroma CG, na kojem smo razgovarali o ključnim inicijativama za unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore i razvoju aerodromske infrastrukture. Saglasili smo se da je neophodno aktivno pregovorati sa niskotarifnim avio-kompanijama, kako bi se proširila mreža letova ka Crnoj Gori i time povećala povezanost sa ključnim evropskim destinacijama. Naš cilj je da produžimo turističku sezonu, da promet u pred i post-sezoni bude veći, što podrazumijeva da zajedno sa Ministarstvom saobraćaja, Aerodromima, nacionalnom avio kompanijom radimo intenzivno na boljoj avio dostupnosti.Aerodromi i granični prelazi su kapije Crne Gore, to je onaj prvi utisak koji turista stekne kada dođe u Crnu Goru. Zato je važno da te ulazne tačke budu daleko bolje riješene nego što jesu.Izdvojila mišljenje na Vladi oko povećanja stope PDV-a za turizam-Dosta je prigovora privrednika da će povećanje stope PDV-a snažno i uticati na smanjenje konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije. Kakav je vaš stav po tom pitanju?O ovom pitanju sam izdvojila mišljenje i na Vladi. Treba uvažiti i privrednike sa kojima sam takođe razgovarala, pa sam kao jedno od mogućih kompromisnih rješenja, ponudila postepenu nivelaciju stope PDV-a, što bi donekle olakšalo obavljanje biznisa. Sa druge strane, iz Ministarstva finansija objašnjavaju da su fiskalnom strategijom smanjeni doprinosi – sa 15% na teret zaposlenog na 10% i sa 5,5% na teret poslodavca na 0.
