Pitanje je trenutka kada će se razići interesi Dritana Abazovića i Jakova Milatovića, a najracionalnije bi bilo da opozicija pokuša da postigne kakav-takav dogovor i omogući građanima Podgorice funkcionalnu vlast, kazao je za Pobjedu politikolog Danilo Kalezić komentarišući postizborne događaje u glavnom gradu.

Već nakon prvih procjena rezultata izbora održanih 29. septembra, stigle su izjave iz pojedinih partija i izbornih lista o mogućim neregularnostima, te odbijanju saradnje sa pojedinim političkim subjektima.

No, potpisani zapisnik i odbacivanje prigovora zapečatili su – barem privremeno – raspored odbornika u Skupštini glavnog grada. To znači da će Demokratska partija socijalista (DPS) imati najviše mandata – čak 19. Slijedi lista Pokreta Evropa sad i Demokrata sa 14 mandata, te koalicije „Za budućnost Podgorice“ -13. Iako su mnogi imali drugačija očekivanja, lista „Za bolju Podgoricu“ dobila je samo šest odborničkih mjesta. Tri mandata pripala su Evropskom savezu, a po dva imaju Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret.

Ispod cenzusa su ostali Pokret Naprijed, Podgorička lista, Crnogorska evropska partija, Pokret podstanara, Crnogorska građanska akcija i Bošnjačka stranka. Za cenzus je bilo potrebno 2.436 glasova.

I dok mnogi preračunavaju da li će i sa kime formirati koaliciju koja bi vodila Glavni grad naredne četiri godine, Srđan Perić, nosilac liste Pokreta Preokret, bio je izričit u stavu da neće biti dio niti jedne gradske vlasti.

– To je legitiman politički stav koji nije najpoželjniji u izbornom i demokratskom procesu, ali je stav sa kojim je Perić izašao na izbore i s kojim je dobio glasove. Meni je jasno što čovjek radi: on pokušava da se pripremi za vanredne ili redovne parlamentarne izbore. I mnogo lakšu poziciju će imati ako na njima nasupa kao antisistemski antiestablišment – smatra naš sagovornik i pojašanjava da se takvom stavu „vrlo teško može prigovoriti“.

S druge strane, lider GP Ura je izjavio da se neće udruživati sa DPS-om, te poručio PES-u i Demokratama da ga „neće ucjenjivati“.

Kalezić kaže da politika u Crnoj Gori – na svim nivoima – nema logiku demokratskog društva, pa samim tim ni odgovor na aktuelni „Gordijev čvor“. Kako je precizirao, opozicija koja je uspjela da obori „nefunkcionalnu i ideološki nakaradnu podgoričku vlast“ trebalo bi da bude u koalicionim pregovorima koji bi rezultirali formiranjem nove vlasti.

– Međutim, kako u Crnoj Gori ne važe pravila ni političke kulture, ni demokratske logike, onda su sve opcije otvorene. Pitanje je trenutka kada će interesi Abazovića i Milatovića da se raziđu. A to smo najbolje mogli vidjeti kroz posljednju izjavu Abazovića u kojoj promoviše – po ko zna koji put – jedan politički nerealan „treći put“. On je to i u ranijim iteracijama, kroz Pozitivnu Crnu Goru i GP Ura promovisao, a po pravilu je ta politika završavala u zagrljaju Demokratskog fronta i onih struktura koje se percipiraju kao velikosprske i proruske. Zato vjerujem da je ta izjava u funkciji aktuelizacije sebe i svog političkog subjekta, koji je spao na dva odbornika u podgoričkom parlamentu – podsjeća on.

Međutim, smatra da je slična situacija i sa predsjednikom Milatovićem za kojeg kaže da ne može razmišljati o koaliciji sa onima sa kojima se nedavno razišao i to ne uz političke optužbe, već uz optužbe koje, kako je rekao, treba da budu predmet rada Specijalnog državnog tužilaštva.

– Razgovori i optužbe koje je on iznio na račun predsjednika Vlade Milojka Spajića i PES-a su u domenu krivično-pravne odgovornosti. Zato je jako teško percipirati kako on uopšte može da razmišlja o koaliciji sa GP Ura – navodi Kalezić.

Zato kaže da bi „najracionalnije bilo da opozicija pokuša da postigne kakav-takav dogovor i omogući građanima Podgorice funkcionalnu vlast“.

Milatović je ovih dana ponovo u centru pažnje zbog druge prijave koju je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) – ovoga puta zbog toga što je u toku radnog vremena bio angažovan na promociji svoje izborne liste, odnosno aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji. Time je, navodno, prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Ista NVO prijavila ga je i za snimanje predizbornog spota u predsjedničkom kabinetu, zbog čega ASK razmatra njegovu zloupotrebu položaja.

Kalezić nove optužbe za radno vrijeme smatra „apsurdnim i trivijalnim“.

– Ne očekujete, valjda, da predsjednik države sjedi od devet do pet ili od sedam do tri u kancelariji kako bi zadovoljio nečije dječije fiksacije i iracionalne političke pobude. To spada u domen nečega što nije politika. Iako bi se na sličan način mogle podnijeti prijave protiv svih funkcionera koji su učestvovali u kampanji, neracionalno je, nelogično i nepolitički očekivati da ministri, predsjednici države, Vlade ili Skupštine imaju fiksno radno vrijeme – dodaje sagovornik Pobjede.

No, vrlo precizno ukazuje da iza svega toga stoji „politička poruka“ da se Milatović „vrati onamo odakle je došao“.

– Takvi pritisci će da se intenziviraju. Govorimo o jednoj združenoj akciji obavještajno-medijskih struktura u Crnoj Gori, čiji rukopis možemo da pratimo posljednjih 15 godina. Dakle, opet ništa novo, ništa nepoznato javnosti – podsjeća Kalezić.

Kako je dodao, sada je na šefu države da „svojim djelima pokaže da pripada vrednosnom i civilizacijskom korpusu za koji se zalaže“.

– U suprotnom, koaliranje sa DF-om ili PES-om ili izazivanje novih izbora bili bi prevara birača kakvu odavno nijesmo vidjeli u Crnoj Gori. Mnogi to porede sa Abazovićem 2020. godine, ali podsjetiću da je on tada – još prije izbora – rekao da će ići u koaliciju sa DF-om, pa to i nije bila neka nepoznanica – rekao je on.

Zato smatra da i pojedini potezi Milatovića mogu predstavljati prekrajanje izborne volje.

– Svaka opcija osim principijelne i proporcionalne koalicije sa opozicionim partijama bila bi prevara izborne volje od strane Milatovića. I ne samo to, već bi vodila njegovoj političkoj anihilaciji, samouništenju, marginalizaciji. On bi tako svoju funkciju sveo na neku protokolarnu i bez političke težine. No, teško je prognozirati što će Milatović sada uraditi, jer nemamo dovoljno istorijskog iskustva s njegovom političkom logikom – ukazuje Kalezić.

Kako dodaje, u ovom slučaju prognoze se mogu primijeniti samo uz demokratska pravila ponašanja i političku kulturu, a u tom slučaju bilo bi izvjesno povezivanje s ostatkom opozicije.

– Takođe, samo je pitanje trenutka kada će se razići s Abazovićem, jer je očigledno da njih dvojica imaju različite političke interese. Abazovićev primarni politički interes je da izazove vanredne izbore ili da nađe način da uđe u Vladu, pošto-poto. A kako je do sada situacija izgledala, Milatović traži neki smisleni politički izraz i to je proces koji traži vrijeme. Ako već nijesu, oni će vrlo brzo doći u tu vrstu tenzije o tome što i kako treba učiniti – zaključuje sagovornik Pobjede.