Poslanici će premijera Milojka Spajića, na premijerskom satu koji je zakazan za utorak, pitati da li će uvažiti zahtjeve prosrpskih partija o uvođenju dvojnog državljanstva i srpskog jezika kao službenog, kao i o projektima autoputa i Veljeg brda.
Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković pitaće premijera da li će on i Vlada koju vodi prihvatiti zahtjev lidera Nove srpske demokratije i šefa parlamenta Andrije Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u crnogorski pravni sistem.
’’Da li ćete izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore? Takođe, kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se kaže da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje?’’, pita Živković.
Zahtjeve za izmjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu, odnosno uvođenju dvojnog državljanstva sa Srbijom, predstavnici dijela prosrpskog bloka ispostavili su Spajiću sredinom godine za čelnika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića to je bio jedan od uslova za podršku Vladi u koju su ušli u julu, nakon rekonstrukcije.
Pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog pokrenuto je nakon objavljivanja rezultata popisa koji su pokazali da najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom, 43,18 odsto (269.307 građana), a crnogorskim 34,52 odsto (215.299).
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin pitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine, da uvaži bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog, srpskog jezika u Ustavu i zakonima.
’’Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatni, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. godine usvajanjem Ustava koji i danas sadrži tu diskriminatornu normu’’, naveo je Dobričanin u dopisu objavljenom na sajtu Skupštine.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGl) Adrijan Vuksanović pitaće premijera da li se slaže s izjavom Mandića, da se ‘’Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako takve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa’’.
Pitanje poslanika i lidera Građanskog pokreta URA Dritan Abazović odnose se na strukturu Vlade i primanja njenih članova.
“Ovom prilikom Vas pitam da mi saopštite informaciju o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki, sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi, njihova imena i koliko iznose mjesečna primanje za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama”, naveo je Abazović.
Poslanika DNP-a Vladislava Bojovića interesuje u kojoj fazi je priprema izgradnje druge faze autoputa, kao i u kojoj fazi je priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.
Predsjednik Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović Spajića će pitati o projektu Velje brdo.
’’Koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekta Velje brdo, kao i faznost realizaciji istog?’’, pitanje je koje će postaviti Đurović.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević pitaće ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da li će za ambasadore predložiti predstavnike koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji, kako je naveo, iznose stavove protiv članstva Crne Gore u NATO-u, protiv nezavisnosti Kosova, ‘’koji otvoreno negiraju postojanje genocida u Srebrenici i čija je politika dovela do ozbiljnog zahlađenja odnosa sa Hrvatskom.
Njegov partijski kolega Branislav Nenezić pitaće ministra rudarstva, nafte i gasa Admira Šahmanovića kada će nedavno potpisani Memorandum o ekonomskoj saradnji sa SAD biti dostupan javnosti i da li je prije potpisivanja Vlada razmotrila zakijučke skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Zaključci se odnose na preispitivanje predloga odiuke o opravdanosti implementacije terminala za tečni gas u Luci Bar kroz Prostorni plan Crne Gore.
On je ministru pomorstva Filipu Raduloviću postavio pitanje da li je tačno da bi, u slučaju otvaranja rudnika litijuma u Srbiji u dolini rijeke Jadar, postojala mogućnost da se preko Luke Bar transportuju materijali “koji bi bili u direktnoj ill indirektnoj vezi sa konkretnim rudnikom, a koji se mogu svrstati u opasne materije”.
Izvor: Vijesti
