Premijer Milojko Spajić odgovarao je danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu. Sjednica je nastavljena nakon prethodne pauze do koje je došlo nakon što je poslanik URE Dritan Abazović prozvao lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, što je izazvalo nekontrolisanu polemiku. Abazović je Ibrahimovića oslovio sa “Ervin Draža Ibrahimović”, i naveo da je Ibrahimović nekada sadašnje koalicione partnere nazivao četnicima, što je izazvalo oštre reakcije. Lider Bošnjačke partije kazao je Abazoviću da je nevaspitan.
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.
Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.
“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.
Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.
“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.
Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.
“Neće biti korišćen nijedan euro iz zaduženja za povećanje plata, niti za povećanje penzija. Jer ćemo imati tekući suficit naredne godine, koji će biti garant da će svaki euro koji se budemo zadužili služiti za vraćanje starih dugova”, podcrtao je Spajić.
Govoreći o cijenama struje, tvrdi da Vlada neće dozvoliti da računi za struju budu ni jedan cent viši od januara 2025. godine.
“Program „Evropa sad 2“ neće uvećati javni dug ni jedan jedini euro. Sve mjere ovog programa, usmjerene na poboljšanje životnog standarda građana, finansiraće se iz tekućih prihoda države kao što je bio slučaj i sa programom „Evropa sad 1“”, navodi se u Spajićevom odgovoru.
To, kako je naveo, garantuje suficit tekuće budžetske potrošnje koji Crna Gora ostvaruje u kontinuitetu od 2020. godine do danas.
“Budžetom za 2025. godinu planirani prihodi veći su za preko 100 miliona eura u odnosu na tekuću godinu i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Veći prihodi budžeta i suficit tekuće potrošnje garant su odgovornog upravljanja javnim finansijama i da će sve tekuće obaveze države biti finansirane iz redovnih prihoda”, istakao je Spajić.
U odgovoru navodi da se opšta stopa PDV-a neće se mijenjati.
“Tokom implementacije oba ekonomska programa čuli smo razne teorije i insinuacije za koje građani mogu danas da vide da se nisu zasnivale na činjenicama već isključivo služile za dnevno politčke svrhe a u nedostatku svojih programa koji bi ponudili građanima”, naveo je on.
Kada je riječ o zaduženju, on je podsjetio da je bilo priče da se Crna Gora zaduživala za povećanje zarada i penzija, što je, kako tvrdi, apsolutna neistina.
„Da je to tačno, ne bismo bili u mogućnosti da ove godine 250 miliona eura tekućih prihoda iskoristimo za vraćanje starih, naslijeđenih dugova, od prije 2020. godine. To se nikada u istoriji Crne Gore nije desilo i to se dešava prvi put ove godine“, rekao je Spajić.
Program „Evropa sad 2“ nema apsolutno nikakvog uticaja, kako kaže, na cijenu električne energije, kao što ni program Evropa sad 1 nije uticala na cijenu struje, koja se nije mijenjala od 2015. godine i jedna je od najnižih u Evropi.
“Upravo niska cijena električne energije omogućila je zaštitu standarda građana i uticala na stabilnost privrede. Cijena električne energije je regulisana i formira se na bazi odluka Regulatorne agencije za energetiku na osnovu zakonom propisanih normi o odobravanju troškova energetskim kompanijama čije su stavke sastavni dio računa. Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti je donijela odluku o korekciji unutar regulatornog perioda za Cedis i Cges. Rezultat odluke je ukupno povećanje cijene mreẓ̌arine što bi u konačnom dovelo do povećanja računa za električnu energiju. Imajući u vidu nezavisnost u radu Regulatorne agencije, ista će biti ispoštovana i primijenjena”, naveo je Spajić.
Sa druge strane, imajući u vidu da bi, kako je rekao, povećanje cijene električne energije negativno uticalo na građane i privredu, Vlada će preduzeti sve mjere da građani ne osjete poskupljenje, kroz subvencioniranje računa za struju.
U komentaru Spajićevog odgovora Vasilije Čarapić kazao je da se Spajić često borio “uz vjetar”, ali da je svaka kritika samo vjetar u leđa.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitao je Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.
„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.
Spajić je naveo da su vanredni Parlamentarni izbori 2023. godine rezultat neuspjelog pokušaja DPS-a da na tememljima neprincipijelne koalicije sa URA-om formira 43. Vladu.
“Ipak, važno je istaći da su vanredni Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani 11. juna 2023. godine nakon čega je glasovima 46 poslanika izabrana 44. Vlada Crne Gore. Dodatno, podrška Vladi ojačana je 23. jula 2024. godine dvotrećinskom podrškom poslanika i poslanica 28. saziva Skupštine Crne Gore. Ako to nije najveća podrška jednoj Vladi ikada, onda ja nijesam rekao istinu. No, činjenice govore u prilog mojoj tezi.
Sada (gle čuda!) prema Vašem mišljenju, ako sam dobro razumio pitanje, potrebno bi bilo da kao predsjednik Vlade podnesem ostavku zbog djelimično nezadovoljavajućih rezultata pojedinih konstituenta izvršne vlasti na izborima u tri crnogorske opštine”, istakao je Spajić u odgovoru.
On kaže da se ne sjeća da je zbog gubitka izvršne vlasti 30. avgusta 2020. godine ikome iz DPS-a palo na pamet da preispita povjerenje na lokalnom nivou.
“Svakako, obzirom na epilog poslednjih lokalnih izbora ostaje nejasno šta su to vaši motivi za novim vanrednim parlamentarnim izborima. I zašto mislite da bi oni eventualno promijenili nešto u korist DPS-a?”, pitao je Spajić.
Ocijenio je da je jasna želja Erakovića za povratkom na vlast, ali za to je potrebno mnogo više od solidnog izbornog rezultata na lokalnom nivou.
“Rekao bih da je došao odsudni trenutak da se Vi i Vaše kolege zapitate gdje ne štima i zašto je nakon napora koje ulažete prethodne četiri godine Vaš povratak sve neizvjesniji. Na kraju, bez namjere da ulazim u politikanstvo jer se plašim da ovaj dijalog može otići u tom pravcu pozivam Vas da svoje nesporne kapacitete u narednom periodu usmjerimo na ostvarenje cilja kome smo zajednički posvećeni –integraciji Crne Gore u Evropsku uniju. Skretanje sa ovog puta, bio bi eklatantan primjer stavljanja ličnih i partijskih interesa ispred interesa Crne Gore”, naveo je Spajić.
Spajić je zahvalio Erakoviću na brizi za našu državu.
Kazao je da svi zajedno, 81 parlamentarac, treba da doprinesu projektu Barometar 26.
“Mi svi zajedno treba da uvedemo Crnu Goru u EU. To je poziv i vama. To je vapaj svima nama da se okrenemo bitnim temama za ovu državu”, istakao je Spajić.
Dodao je da svi imamo šansu da uvedemo Crnu Goru u EU.
“Za dvije godine nam se otvara istorijska šansa da zatvorimo 30 poglavlja. To ne možemo sami”, poručio je Spajić.
Kaže da je ovo posao za svih 81 poslanika u Parlamentu.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitao je Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa. Tražio je od Spajića da jasno kaže hoće li biti uništen penzioni fond.
“Ja tvrdim da ni u januaru 2025. godine neće biti pada penzija”, istakao je Spajić.
Programi Evropa sad 1 i 2 kao i svi ostali programi koje ćemo implemetirati u budućnosti apsolutno su ekonomski održivi i u korist svih građana, privrede Crne Gore i prema javnim finansijama, naveo je Spajić u odgovoru.
“Mjesec dana nakon formiranja Vlade, sproveli smo prvu mjeru programa “Evropa sad 2” koja se odnosila na povećanje minimalne penzije sa 296€ na 450€ ili 52% čime smo unaprijedili standard za oko 74 000 naših građana. Podsjetiću, da je ne tako davno, 2019. godine minimalna penzija iznosila svega 128€, što nije zadovoljavalo ni minimum standarda neophodan za dostojanstven život penzionera. Već sa januarskom penzijom, svi ostali penzioneri u Crnoj Gori primiće uvećanu penziju za prosječno 50-60€ po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade, upravo zahvajujući programu “Evropa sad 2””, istakao je on.
Kaže da samo godinu dana nakon formiranja 44. Vlade i ove parlamentarne većine, svjedočimo konkretnim rezultatima na polju unapređenja standarda građana budući da su sa oktobarskom zaradom svi zaposleni u Crnoj Gori primili veće plate.
“Podaci pokazuju da je implementacija programa u prvom mjesecu svoje primjene protekla uspješno i bez značajnijih izazova za poslovanje preduzeća, čemu svjedoči da su mnogi poslodavci u Crnoj Gori, dodatno povećali zarade zaposlenima po osnovu uštede od 5,5% nastale smanjenjem doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje”, istakao je Spajić.
Kada je u pitanju uticaj programa Evropa sad 1 i 2 na javne finansije, kaže da je od 2020. do 2024. godine prosječna zarada u Crnoj Gori porasla je sa 524€ na 1000€, minimalna zarada sa 222€ na 600€ i 800€ a minimalna penzija sa 145€ na 450€.
“U tom periodu, javni dug u nominalnom iznosu ostao je isti dok je njegovo učešće u BDP-u smanjeno sa 105% na oko 60% koliko iznosi danas. U svim godinama, ostvarivan je suficit tekuće potrošnje što znači da je država sve tekuće obaveze (plate, penzije, socijalna davanja…) finansirala iz tekućih prihoda i da nijedan cent zaduženja nije iskorišćen za finansiranje ovih programa. Prilikom povećanja minimalne penzije, u ovom Parlamentu čuli smo da će se isto finansirati iz: povećanja opšte stope PDV-a, prodaje EPCG, zaduživanja… Ništa se od toga nije desilo. Javne finansije su stabilne, za deset mjeseci ove godine ostvaren je suficit budžeta, prohodi budžeti veći su u odnosu na planirane, za koje je tada rečeno da neće biti ni ostvareni. U odnosu na prošlu godinu, bez jednokratnih prihoda, prihodi su veći za blizu 330 mil. € ili čak 17%. Stopa nezaposlenosti najmanja je u istoriji Crne Gore a kreditni rejting države je unaprijeđen”, naveodi se u saopštenju.
Budžetom za narednu godinu, kako kaže, i pored smanjenja poreskog opterećenja na rad, imaćemo veće prihode i suficit tekuće potrošnje, što znači da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata, koji su složićete se, apsolutni prioritet Crne Gore kako sa aspekta kvaliteta života građana tako i sa aspekta ekonomskog rasta i razvoja.
“Ako se vratimo unazad, od 2011. do 2020. godine vođena je takva ekonomska politika da je javni dug u tom periodu povećan za tri puta, sa 1,4 milijardi na 4,4 milijarde, a da je država od 2011. do 2017. svake godine iz zaduživanja finansirala tekuće rashode: plate, penzije i sl. Tek sa povećanjem opšte stope PDV-a na 21% država je ostvarivala suficit, dakle direktno na teret svih građana. Za to vrijeme minimalna penzija je bila 100€ a minimalna zarada ni 200€. Ono što može da nas raduje jeste da inflatorni pritisak slabi i da je uspostavljen opadajući trend inflacije, pa prema podacima MONSTAT-a godišnja inflacija iznosi 1,2% što je najniži zabilježeni nivo od marta 2021. godine, dok su cijene na mjesečnom nivou zabilježile pad u septembru i oktobru u odnosu na avgust. U prvom mjesecu sprovođenja programa “Evropa sad 2” mjesečna inflacija u Crnoj Gori iznosila je 0%”, istakao je Spajić.
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji. Pitao je zašto resorni ministar i premijer ne podnesu ostavke.
Dritan Abazović (URA) poručio je kako su Spajić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pobjegli sa kontrolnog saslušanja, te ih je pozvao da se ugledaju na ministre iz Srbije koji su podnijeli ostavke. Govorio je i o akciji potrage za Alijom Balijagićem.
“Zašto ste ćutanjem produbili nesigurnost građana sjevera, zašto ste ih ostavili na ledini? Desile su se još neke tragedije, a Vi ste u martu srušili autoritet direktora Uprave policije. Pitam kada su vojnici sa dugim cijevima bili angažovani na teritoriji Crne Gore. Da se u Srbiji nije uključila vojska”, istakao je on.
Spajić je kazao da je Balijagić tamo gdje treba da bude. Podsjetio je da je predata inciijativa da se Balijagić izruči Crnoj Gori.
“Što se tiče bezbjednosne situacije, dovoljno govori da su za vrijeme vaše vlade i Zvicer i Milović izbjegli pravdu, Za vrijeme vaše vlasti iskopan je tunel na 50 metara od vaše kancelarije. Ukoliko imate neka saznanja za bilo koga da je unaprijeđen bez potrebe, prijavite to GDT-u”, istakao je Spajić odgovorajući na pitanje Abazovića da li Spajić zna ko je od “tehnički odgovornih lica za Tunel sad unaprijeđen”.
“Najveći motiv za kopanje tunela ima jedan finansijer PES-a. 100 puta sam rekao o kome se radi, i da je to povezano sa ubistvom Duška Jovanovića”, naveo je Abazović.
Sjednica je prethodno prekinuta nakon što je poslanik URE Dritan Abazović prozvao lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, što je izazvalo nekontrolisanu polemiku.
Abazović je Ibrahimovića oslovio sa “Ervin Draža Ibrahimović”, i naveo da je Ibrahimović nekada sadašnje koalicione partnere nazivao četnicima, što je izazvalo oštre reakcije. Lider Bošnjačke partije kazao je Abazoviću da je nevaspitan.
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.
On je pitao Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.
U pisanom odgovoru Spajić je kazao da razumije dijeli zabrinutost građana zbog slučajeva u kojima su optuženi za teška krivična djela oslobođeni bez adekvatnog nadzora, što ostavlja posljedice i predstavlja rizike po sigurnost i povjerenje u pravosudni sistem.
„To zahtijeva hitnu pažnju i djelovanje nadležnih tijela, poput Sudskog savjeta i Etičkog odbora. Vlada, u okvirima svojih nadležnosti, insistira na jačanju profesionalizma i odgovornosti u sudstvu, jer su greške koje ugrožavaju sigurnost građana apsolutno neprihvatljive“, navodi Spajić.
Kroz program Evropa sad 2, ali i ostale mjere, kako kaže premijer, stvaraju bolje uslove i dodatnu podršku za zaposlene u pravosuđu, istovremeno očekujući veću odgovornost za efikasno, pravedno i zakonito postupanje.
„Zadovoljni smo trenutnom saradnjom institucija, koje se bave istragama, a radimo i na izmjenama krivično-pravnog zakonodavstva. Vjerujemo da ćemo u narednom periodu imati kvalitetnije uslove za procesuiranje osumnjičenih i optuženih, ali isto tako i efikasnije postupke i brže donošenje prvostepenih i pravosnažnih presuda. To je, svakako, jedan od preduslova i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23“, naveo je Spajić u pisanom odgovoru.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.
“Da li vi gospodine Spajiću uopšte živite u Crnoj Gori da li ulazite u markete, u apoteke”, pitao je Nenezić. On kaže da četvoročlanoj porodici nedostaje nekoliko stotina eura za preživljavanje na mjesečnom nivou.
“Vi ćete postati prvi premijer koji je povećao plate i penzije, a gubio podršku građana svjetlosnom brzinom”, kazao je Nenezić.
Spajić je kazao da članovi Vlade nijesu trenutno u Skupštini, jer rade.
“Do 2020. razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila više od 20 puta. Prosječne zaradeu Crnoj Gori i Švajcarskoj bile su različite 10 puta, sada je ta razlika samo četiri ili pet puta, ali nažalost je još uvijek u našu korist, ali razlika se smanjuje”, poručio je premijer.
Nenezić je kazao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.
“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.
“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri – četiri čokolade više”, poručio je premijer.
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.
Tražio je komentar od premijera zbog najavljenog rušenja tih objekata. Kazao je da od premijera očekuje da izađe u susret tim privrednicima.
Spajić je kazao da Vlada razumije tešku situaciju za male privrednike na sjeveru Crne Gore.
“Ali u ovom slučaju prethdna Vlada je dala rješenje kakvo jeste takvo kakvo jeste, ali je zakonito”, kazao je premijer i naveo da opština Berane mora da pruži maksimalne napore da nađe način da se pomogne svim tim privrednicima.
Poručio je i da će Vlada pomoći u tom procesu.
“U slučaju da ona zahtijevaju i podršku sa nivoa Vlade, budite sigurni da ta podrška neće izostati. Niti u ovom niti u bilo kom drugom slučaju. Svakako, posebno naglašavam da je potrebno voditi računa o činjenici da u ovom slučaju ne smiju biti ugrožena ni prava kompanije LIDL koja je u zakonitoj proceduri došla do vlasništva nad ovom parcelom”, naveo je Spajić u pisanom odgovoru.
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražila je od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.
Premijer je kazao da Vlada nije kupila taj objekat te da je svaka druga diskusija na tu temu izlišna.
“Nijedan euro iz budžeta nije potrošen za kupovinu bilo kog objekta i taj objekat nije kupljen. Drago mi je što su savjetnici počeli da rade prije nego što je budžet usvojen i mislim da se vidi napredak i da ova dva mjeseca pred usvajanje budžeta očekujemo još pitanja koja se nijesu desila”, kazao je premijer.
“Savjetnicu su tu da nam pomognu za dobro Crne Gore i meni je žao zašto premijer neće da sluša, znači li to da ne želi dijalog”, odgovorila je Ćinćur i zatražila da se premijer vrati u salu.
Ćinćur je nakon toga podsjetila da je održana konferencija za medije o tom pitanju, na kojoj je rečeno da je hotel kupljen, a pitala je i ko su bili procjenitelji vrijednosti hotela i šta Vlada namjerava da uradi nakon dva mjeseca zakupa…
Spajić na ova dodatna pitanja nije odgovarao.
Vlada se snažno zalaže da se ispitaju sve eventualne zloupotrebe bilo koje grane vlasti ili institucije, u svim postupcima, poručio je premijer Milojko Spajić, dodajući da je vladavina prava ključni prioritet 44. Vlade.
On je to naveo u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su „zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju“.
Spajić je kazao da je vladavina prava, pored unapređenja životnog standarda građana i integracije Crne Gore u Evropsku uniju (EU), ključni prioritet 44. Vlade.
„Snažno se zalažemo da se ispitaju sve eventualne zloupotrebe bilo koje grane vlasti, bilo koje institucije, u svim postupcima, pa samim tim i u predmetu na koji upućujete u poslaničkom pitanju“, rekao je Spajić.
On je ocijenio da je danas, u odnosu na raniji period, znatno drugačija situacija, prije svega u Državnom tužilaštvu.
Spajić je kazao da vjeruje da će tako biti i u sudstvu, gdje se očekuju reforme, koje će dovesti do efikasnosti i zadovoljenja pravde u svakom postupku.
„Vlada ohrabruje sve nadležne institucije da se i po ovom pitanju na koje ukazujete odrede, ukoliko je došlo do bilo kakve zloupotrebe“, naveo je Spajić u pisanom odgovoru na pitanje Kneževića.
On je naglasio da niti treba, niti smije biti uticaja na bilo koju instituciju, ali da će Vlada uvijek snažno podržati, apelovati i na kraju ohrabriti svako pravično postupanje, koje je u skladu sa zakonima i međunarodnim sporazumima.
Spajić je u Skupštini kazao da ima potpuno saosjećanje sa opozicionim mandatom Kneževića i vremenom kada su on i kolege iz koalicije Za budućnost Crne Gore bili u opoziciji.
Prema njegovim riječima, tretman opozicije danas i prije samo pet godina su „nebo i zemlja“.
„Ima li neko iz današnje opozicije da se plaši da će biti maltretiran, da ga prati Agencija za nacionalnu bezbjednost, da ga policija maltretira, zaustavlja, da ga hapse zbog banalnosti, da zbog postova na Fejsbuku neko odgovara“, upitao je Spajić.
On je rekao da su ljudi slobodni i da mogu konačno da kažu šta god žele, što, kako je ocijenio, nije bio slučaj prije četiri ili pet godina.
„Ljudi su maltretirani, zatvarani po politčkoj osnovi, prebijani, koristio se državni aparat da se maltretira opozicija, da se preplaše građani“, kazao je Spajić u parlamentu, odgovarajući na pitanje Kneževića.
On je rekao da su dobili podatke iz EUROPOL-a ko je iz policije sarađivao sa kriminalnim službama, a „ti su takođe sarađivali sa određenim političarima iz tadašnje vlasti“.
„To su bile te perjanice tadašnje vlasti, a ti ljudi su imali direktni kontakt sa najgorim krimininalcima u državi. To je taj trougao koji smo krenuli da oslobađamo, prvo od tužilaštva, pa od policije, pa ćemo, nadamo se, i sudstvo“, naveo je Spajić.
On je rekao da bez toga nema ulaska u EU.
„Mi ne koristimo vlast da gazimo opozciju, već da bismo sproveli porgrame koji su dobri za sve. Država je najzad slobodna, a institucije iz Bermudskog trougla se polako, ali sigurno oslobađaju“, kazao je Spajić.
Knežević je kazao da je činjenica da se nakon 2020. godine nije vodio nijedan politički i revanšistički postupak protiv političkih protivnika koji su sada u opoziciji.
On je rekao da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) bivšeg ministra pravde Zorana Pažina označilo kao osumnjičenog za djelo protivzakoniti uticaj, a Milivoja Katnića i Sašu Čađenovića za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Knežević je kazao da očekuje da Pažin i bivši ministar vanjskih poslova Srđan Daramnović budu povučeni iz članstva u Venecijanskoj komisiji (VK).
„Očekujemo da Vi Spajiću, ili Ibrahimović, ovu dvojicu osumnjičenih, od kojih je jedan već zvanično osumnjičen – Zoran Pažin, a drugi mora biti osumnjičen ako ima pravde, a to je Srđan Darmanović, povučete iz članstva u VK“, naveo je Knežević.
On je kazao da traže da se izviđaji završe, jer traju od 27. marta 2022. godine.
„Ovo nije nikakav protisak ni na sudstvo, ni na tužilaštvo, ali je vrijeme više da neko ispliva iz ovog Bermudskog trougla“, naveo je Knežević.
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je, komentarišući Spajićev odgovor Kneževiću, kazao da je danas u crnogorskom parlamentu opozicija konstruktivna.
„Do 2020. godine opozicija većinski nije bila konstruktivna, pola te opozicije je provelo mandat u bojkotu od 2016. do 2020. Druga polovina je učestvovala u radu parlamenta i unijela atmosferu ulice u rad parlamenta“, naveo je Nikolić.
On je ocijenio da danas postoje dvostruki aršini u radu Državnog tužilaštva.
„Ne postupa se jednako u slučajevima kada se targetiraju neki ljudi koji su dio bivšeg sistema ili pripadaju opoziciji, u odnosu na ljude koji su vezani za današnji sistem“, naveo je Nikolić.
On je kazao da poznaje Pažina i Darmanovića i da je siguran da nikada nijesu uradili ništa mimo prava i osnovnih principa pravde.
Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je u kojoj je fazi projekat izgradnje mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.
Spajić je kazao da se sprema sastanak premijerom Albanije Edijem Ramom i da će upravo izgradnja tog mosta biti jedna od tema sastanka.
“Taj most je jedan od najvećih prioriteta budžeta za 2025. u kojem je obezbijeđeno 10 miliona eura za taj projekat”, kazao je Spajić i poručio da postoji apsolutna spremnost izvršne vlasti da se izgradnja tog mosta završi.
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.
„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.
Spajić je odgovorio da se sa resornim ministrima treba naći najbolje rješenje koje će uvažiti i fiskalnu održivot, ali i legitimne ciljeve koje donosi taj predlog.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.
Premijer je odgovorio da je Ulcinj bio nezasluženo zapušten tri godine, a jedna od odluka ove vlade je da se Jadransko-jonski put okrene prema opštini Ulcinj.
Premijer kaže da taj projekat jako dobro i brzo napreduje.
“Očekujemo da tender za izvođenje bude raspisan već početkom naredne godine”, kazao je Spajić.
Izvor: RTCG
