U prethodne dvije godine na putevima Crne Gore smrtno je stradalo 152 lica. Situacija po pitanju bezbjednosti saobraćaja na našim putevima je alarmantna, nezadovoljavajuća je blaga riječ, kazao je za Portal RTCG doc. dr Goran Čarapić, sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke .
Kako je predočio, svjedoci smo da je na našim putevima u 2023 godini smrtno stradalo 77 lica što je rekordan broj stradalih za jednu godinu.
“Takođe, nažalost i u 2024.godini smo rekorderi po broju stradalih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, a to je 75 smrtno stradalih lica. Dakle, u prethodne dvije godine na putevima Crne Gore smrtno je stradalo 152 lica. Šta drugo reći već da je sitaucija u dijelu bezbjednosti saobraćaja na našim putevima alarmantna. Nezadovoljavajuća je blaga riječ”, ukazuje Čarapić.
Kako je rekao, uprkos apelima da se brzina vozila prilagodi konkretnim saobraćajnim uslovima, veliki broj vozača to ne poštuje.
“Najčešće saobraćajne nezgode sa teškim posljedicama su uzrokovane usljed znatno uvećanih brzina u odnosu na ograničene za određene dionice puta, preticanje vozila na mjestima kada se nijesu stekli uslovi za bezbjedno obavljanje ove radnje u saobraćaju i na mjestima gdje je na kolovozu izvučena uzdužna neisprekidana linija. Tu je i upotreba mobilnih telefona u toku vožnje o čemu i nema bilo kakvih statističkih podataka, upravljanje vozilom u alkoholisanom stanju ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci ili droga, prolazak vozila u raskrsnicama kada je za njihov smjer kretanja na semaforima crveni signal. Kao i neoprezno prelaženje pješaka preko kolovoza na mjestima gdje nema objelježenog pješačkog prelaza”, kaže Čarapić.
Ovakvi prekršaju se u jednom dijelu sankcionišu od strane nadležnih organa, ali te sankcije nisu adekvatne u dijelu odmjeravanja kazne, po njegovom mišljenju.
“Za ovakve prekršaje, koji mogu izazvati saobraćajne nezgode sa teškim posljedicama, treba sankcionisati znatno većim kaznama, što bi trebalo definisati Zakonom o bezbjednosti saobraćaja. Po mom mišljenju, važeće kazne za ovakve i slične prekršaje su male i ne daju određene rezultate. Povećanjem kaznenih odredbi i učestalijom kontrolom došlo bi se do značajnijih pomaka u dijelu smanjenja broja saobraćajnih nezgoda na našim putevima, jer jedino taj metod bi mogao dati neke rezultate. Kamere na većini raskrsnica u Podgorici su postavljene, ali nisam u saznanju čemu služe i da li se koriste u dijelu pronalaženja prekršioca saobraćajnih propisa ili ne. One bi, ukoliko se koriste, dale veoma dobar efekat u dijelu poštovanja pravila saobraćaja u raskrsnicama ili određenim putevima, pa bi i vozači bili u saznanju da mogu biti sankcionisani ako naprave neki propust”, kazao je.
Ovako u većini slučajeva nema dokaza da li je neko prošao kroz crveno ili zeleno svijetlo a nezgoda se dogodila sa težim posljedicama, rekao je.
“Apelovao bih na nadležne da se dopuni i izmijeni Zakon o bezbjednosti saobraćaja u dijelu Kaznenih odredbi i da se većim kaznama sankcionišu vozači koji ne poštuju saobraćajne propise a odnosi se na prekršaje koji za posljedicu imaju nastanak saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama. Tendencija je povećanja broja električnih trotineta na našim ulicama i u gradovima naše države, a posebno iz razloga što je Crna Gora Mediternska država sa dosta sunčanih i toplih dana, posebno se to odnosi na primorski dio. Određeni broj saobraćajnih nezgoda se dešava uz učešće električnih trotineta. Važeći zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore nije definisao upotrebu električnih trotineta u saobraćaju”, upozorio je Čarapić.
Prije svega, u zakonu nije pomenuto značenje tog prevoznog sredsta, pa tim ni mogućnost daljeg definisanja upotrebe električnih trotineta u saobraćaja, naglašava.
