Predrag Zenović je, u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, rekao da u junu očekuje Međuvladinu konferenciju na kojoj će biti zatvoren određeni broj poglavlja, dok drugu konferenciju očekuje krajem godine.
On je kazao da postoji interna spremnost za Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 5 – Javne nabavke i Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, koje je interno spremno, ali čije zatvaranje zavisi od konsenzusa svih članica, pa i Hrvatske koja je to blokirala krajem prošle godine.
„Dinamika zavisi od nas i našeg rada, ali i od parlamentanog rada koji je bio u jednom vidu blokade posljednjih mjeseci i to se sve, nažalost, može odraziti na dinamiku zatvaranja poglavlja“, kazao je Zenović.
On je naveo da su, nakon procjene i utvrđivanja bilansa u pregovaračkom procesu, došli do agende 26 – kojom je previđeno privremeno zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine.
„Mislim da u ovoj godini možemo zatvoriti do devet pregovaračkih poglavlja, osam-devet“, rekao je Zenović i istakao da će najviše poglavlja ostati za narednu godinu.
Kako je rekao, siguran je da Crna Gora u ovom polugodištu može zatvoriti određeni broj poglavlja, koji neće biti impresivan.
„Radimo na tome da do kraja godine ostvarimo broj o kojem govorim, a on je uslovljen dinamikom u parlamentu“, naveo je Zenović i istakao da, zbog te dinamike i nesuglasja između opozicije i većine, već postoji kašnjenje kada je u pitanju Poglavlje 4.
Uljarević je ocijenila da je ozbiljnije da se zauzme princip da se govori o „određenom broju poglavlja“ koja će biti zatvorena, zbog iskustva od prošle godine kada je govoreno o zatvaranju više poglavlja, da bi na kraju bila zatvorena tri.
„Jedno je ono što je procijenjena interna spremnost i tu interna spremnost ne procjenjuje samo Crna Gora, već i Evropska komisija, a drugo je ono što su stavovi pojediničnih država članica koje imaju pravo, kada je riječ o bilo kojem poglavlju, da otvore dodatna pitanja i provjere“, navela je Uljarević.
Ona je kazala da evropske integracije nijesu nešto što se završava pukim izglasavanjem određenih zakona.
„To zahtijeva jednu vrstu i unutrašnjeg konsenza i dijaloga, taj dijalog u Skupštini sada ne postoji i to može da bude ogromna prepreka u budućem periodu, nezavisno od toga da li ti zakoni formalno-pravno prolaze ili ne“, rekla je Uljarević.
Ona je naglasila da je Crnoj Gori potreban širi društveni konsenzus za napredak na evropskom putu, koji je nekad postojao u Skupštini.
„Iako parlament nikad nije govorio jednim glasom, ako je oko nečega postojao konsenzus, to je bilo oko evropskih integracija“, rekla je Uljarević i ocijenila da predsjednik Skupštine Andrija Mandić ne radi na onome što bi trebalo da bude unutrašnji dijalog, a bez čega država ne može naprijed.
Zenović se saglasio da je društveni konsensus važan, navodeći da su još dva izazova, sa kojima se Crna Gora mora suočiti, pitanje administrativnih kapaciteta i priprema crnogorske verzije pravne tekovine EU.
Prema njegovim riječima, evropsko pravo konstantno se usavršava, usložnjava i uvećava i ta pravna tekovina iziskuje vrlo složene administrative kapacitete.
Zenović je istakao da se mora se raditi na tim kapacitetima i da je Ministarstvo evropskih poslova izradilo sa ekspertima dokument koji treba da mapira razlike u crnogorskim kapacitetima i onima koje bi država trebalo da ima prema završnim mjerljima.
„Nadamo se da ćemo, u konsultaciji sa Ministarstvom javne uprave, naći model kako da strateški pristupimo ovom problemu“, dodao je Zenović.
