Otvaranjem aukcija za obnovljive izvore energije (OIE) napravili smo istorijski iskorak i to je ključan korak ka energetskoj nezavisnosti, ali i ka regionalnom pozicioniranju Crne Gore kao lidera u zelenoj tranziciji, saopštio je u intervjuu Pobjedi ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović. Zahvaljujući ovom mehanizmu, on očekuje pokretanje investicija u vrijednosti od 300 do 500 miliona eura u narednim godinama.
POBJEDA: Kako ocjenjujete ostvarene rezultate Ministarstva energetike i rudarstva od kada ste Vi preuzeli ovaj Vladin resor? Da li je ono što je planirano i realizovano?
ŠAHMANOVIĆ: Preuzimanjem resora, prije četiri mjeseca, naslijedio sam sistem koji, bez sumnje, ima veliki potencijal, ali i značajne strukturne izazove. U relativno kratkom roku uspjeli smo da stavimo akcenat na ono što je najvažnije, a to su dugoročne reforme i strateški pravac. U velikoj mjeri realizovali smo ono što smo planirali. Fokusirali smo se na jačanje zakonodavnog okvira, otvaranje tržišta, bolju koordinaciju sa državnim kompanijama i pokretanje infrastrukturnih projekata. Naš cilj nije da ostavimo privremeni trag, već da postavimo temelje sistema koji će biti održiv i funkcionalan i nakon ove vlade. Energetski sektor ne smije da zavisi od dnevne politike, već od jasne vizije i stabilnog upravljanja. Imam razloga da budem zadovoljan radom mog tima i svih zaposlenih u Ministarstvu, od aprila se radilo „punom parom“ i ubrzanom dinamikom. Rezultati tog rada su konkretni u prvom redu, uspješno su završene sve procedure i preduslovi za objavu prvog aukcijskog modela za obnovljive izvore energije.
POBJEDA: Koji su to najznačajniji zakoni koji su pripremljeni i usvojeni za vrijeme Vašeg mandata? U čemu je značaj tih zakonskih rješenja?
ŠAHMANOVIĆ: Usvojili smo tri važna zakona: Zakon o energetici, Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju. Za Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je usvojen 2024. godine, pripremili smo 15 podzakonskih akata, koji su bili neophodni za njegovu primjenu i bez kojih je taj zakon samo slovo na papiru. Pored toga, pripremili smo i zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, koji je od posebnog značaja za dalju liberalizaciju tržišta, usklađivanje sa evropskim pravilima i jačanje uloge Crne Gore u regionalnoj energetskoj razmjeni. Zakon o energetici, kao krovni i reformski, uvodi mehanizme za razvoj energetskih zajednica i aktivnih kupaca, uvođenje dinamičkih cijena, agregatora i zaštitu građana kroz pojam energetskog siromaštva. Osim toga, jača institucionalni okvir za pravednu tranziciju i veća prava potrošača. Ovi zakoni nijesu puka forma, oni stvaraju sistemsku sigurnost, pružaju jasna pravila investitorima, jačaju ulogu države kao regulatora i obezbjeđuju usklađivanje sa evropskim normama. Prvi put imamo jasan zakonski osnov za strateške rezerve nafte, za konkurentne modele podrške OIE i za transparentno funkcionisanje elektroenergetskog sistema. Za mene lično, ovo je važan signal da Crna Gora zna šta hoće, da bude pouzdan partner u energetskom smislu, kako svojim građanima, tako i međunarodnim akterima. Podrška u reformi legislative nije izostala ni iz međunarodnih krugova, upravo je na nedavno održanom sastanku ministara Energetske zajednice u Atini Crna Gora potvrđena kao lider u regionu po stepenu usklađenosti sa zakonodavstvom EU i sprovođenju zelene tranzicije. Tokom bilateralnih susreta sa komesarom Džonom Jorgensenom i direktorom Sekretarijata Energetske zajednice Arturom Lorkowskim, Crna Gora je pohvaljena zbog brzih reformi, konkretnih rezultata i jasne političke volje da predvodi tranziciju.
POBJEDA: Ministarstvo je 11. jula otvorilo prvi aukcijski proces u istoriji energetskog sektora. Što to konkretno donosi?
ŠAHMANOVIĆ: Otvaranjem aukcija za obnovljive izvore energije (OIE) napravili smo istorijski iskorak. Prvi put Crna Gora nudi konkurentan, transparentan i predvidiv model koji omogućava tržištu da bira najpovoljnije projekte. To znači: bolju cijenu, bolje tehnologije i odgovornije partnere. Aukcijski model pokazuje da država zna da se ponaša kao ozbiljan regulator, a ne kao pasivni posmatrač. I to investitori prepoznaju. Ovo je ključan korak ka energetskoj nezavisnosti, ali i ka regionalnom pozicioniranju Crne Gore kao lidera u zelenoj tranziciji. Zahvaljujući ovom mehanizmu, očekujemo pokretanje investicija u vrijednosti između 300 i 500 miliona eura u narednim godinama. To su sredstva koja će direktno podstaći razvoj energetike, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje domaće industrije. Aukcije nijesu samo tehnički proces, one predstavljaju snažan investicioni signal i motor razvoja crnogorske energetike.
POBJEDA: Državna kompanija Elektroprivreda i brojni drugi privatni investitori u narednom periodu najavljuju gradnju velikog broja novih obnovljivih izvora energije. Da li ste zadovoljni interesovanjem investitora za naš energetski sektor i za proizvodnju energije?
ŠAHMANOVIĆ: Zadovoljan sam, ali nijesam iznenađen. Interesovanje za ulaganja u Crnu Goru raste jer smo uspjeli da vratimo povjerenje u sistem. Investitori danas dolaze jer vide stabilno, pravno uređeno i perspektivno tržište, jasne procedure i partnere koji znaju da razgovaraju i isporuče. Posebno raduje što su investicije najaktivnije u sektoru solarne i vjetroenergije, jer to govori da smo na pravom putu, da gradimo energetiku 21. vijeka. Naš cilj nije samo da privučemo projekte, već da izgradimo mrežu vrijednosti, lokalnu industriju, domaće znanje i dugoročne benefite za društvo.
POBJEDA: Kada se može očekivati postavljanje druge žile podmorskog elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije? Da li je i što urađeno da bi se to realizovalo? Da li ste tim povodom u kontaktu sa italijanskom Ternom? U čemu je značaj energetskog povezivanja sa Italijom, a samim tim i sa Evropskom unijom?
ŠAHMANOVIĆ: Druga žila podmorskog kabla je projekat od strateškog značaja ne samo za Crnu Goru, već i za šire evropsko energetsko tržište. U kontaktu smo sa kompanijom Terna i pratećim partnerima. Pripreme traju, ali riječ je o tehnički i regulatorno kompleksnom poslu, tako da još ne možemo precizirati rokove. Ono što je sigurno, Crna Gora želi da ostane energetski most između Balkana i Evropske unije. Druga žila bi višestruko povećala naš izvozni kapacitet i obezbijedila punu valorizaciju potencijala iz OIE, ali i energetsku bezbjednost u kriznim vremenima.
POBJEDA: Švajcarska kompanija „8B Capital“, sa kojom su predstavnici Elektroprivrede prošle godine potpisali ugovor o zakupu dva pogona EPCG Željezare Čeličane i Kovačnice nije u prethodnom periodu ispunjavala svoje ugovorne obaveze i uplaćivala sredstva Elektroprivredi. Da li će prema Vašim informacijama i zvanično biti raskinut ugovor sa ovom švajcarskom kompanijom ili je u međuvremenu ipak bilo uplata od ove kompanije?
ŠAHMANOVIĆ: Ugovor se raskida jer finansijske obaveze nijesu ispoštovane. To je nedvosmisleno i u skladu sa ugovornim obavezama. Nijesmo bili zatvoreni za rješenja, tražili smo model koji bi očuvao radna mjesta i proizvodnju. Ali država ne može ostati nijema kada se imovina građana koristi bez pokrića i odgovornosti. Očekujem da EPCG preduzme sve zakonske korake radi zaštite imovine i sprečavanja daljih gubitaka. Željezara jeste simbol, ali ne smije postati talac loših poslovnih odluka. Država tu ostaje dosljedna, odgovorno, principijelno i u interesu svih građana.
POBJEDA: Ova godina je jedna od najizazovnijih za crnogorski energetski sektor zbog višemjesečnog prestanka rada Termoelektrane zbog ekološke rekonstrukcije počev od 31. marta do polovine novembra ove godine. Da li ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom radova i očekujete li da radovi na rekonstrukciji Termoelektrane budu završeni u predviđenom roku?
ŠAHMANOVIĆ: Zadovoljan sam, jer vidim da se projekat vodi odgovorno i profesionalno i da je ubrzana dinamika. Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja je dugogodišnji izazov koji smo konačno počeli rješavati na pravi način. Radovi teku planiranom dinamikom i očekujem da budu završeni do novembra, u skladu sa rokovima. Ovo nije samo ekološki, već i energetski projekat. Povezuje pitanje snabdijevanja, standarda i međunarodne reputacije Crne Gore.
POBJEDA: Možete li u ovom trenutku precizirati do koje bi godine nakon ekološke rekonstrukcije Termoelektrana mogla da radi? Da li tim povodom možemo očekivati dodatno razumijevanje Energetske zajednice?
ŠAHMANOVIĆ: Ukoliko se radovi završe kako je planirano, Termoelektrana bi mogla da funkcioniše najmanje do 2041. godine. Taj period je ključan za održavanje stabilnosti sistema dok gradimo nove kapacitete iz obnovljivih izvora. Naš pristup prema Energetskoj zajednici je otvoren i konstruktivan, tražimo razumijevanje, ali nudimo i konkretne rezultate. Crna Gora poštuje obaveze, ali i realnost tranzicionog perioda.
POBJEDA: U Skupštini je krajem prošle godine usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, na koji se dugo čekalo, a koji treba da omogući formiranje obaveznih naftnih rezervi. Kada će naftne rezerve biti formirane i koliko je formiranje rezervi značajno za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu?
ŠAHMANOVIĆ: Proces formiranja rezervi je u toku, a cilj nam je da sistem bude u potpunosti funkcionalan do kraja 2025. godine. To je pitanje nacionalne sigurnosti, ne samo energetskog sektora. U krizama, prvi resurs koji postane upitan je gorivo. Zato gradimo mehanizme koji će omogućiti da, i u slučaju globalnih šokova, Crna Gora ima zaštitni mehanizam za snabdijevanje. Usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima bio je prvi ključni korak ka sprovođenju svih ostalih aktivnosti.
POBJEDA: Vlada je 24. jula usvojila informaciju Ministarstva energetike i rudarstva o arbitražnom postupku koji je protiv Crne Gore pokrenula švajcarska kompanija Tara Resources (TR) nakon što je Vlada prošle godine raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju u Rudniku Brskovo kod Mojkovca. Postoji rizik od plaćanja odštete od najmanje 300 miliona dolara koliko TR traži za naknadu štete i izgubljenu dobit. Kakva su lično Vaša očekivanja od ovog arbitražnog postupka i da li je do njega moralo doći?
ŠAHMANOVIĆ: Arbitražni postupak je u ranoj fazi. Trenutno je u toku procedura izbora advokatske kancelarije koja će zastupati državu i taj proces će biti sproveden javno i u skladu sa zakonom. Ne bih ulazio u procjene ishoda. Ono što mogu da kažem je da su sve odluke države u vezi sa koncesijom donesene sa ciljem zaštite javnog interesa. Naš zadatak sada je da obezbijedimo kvalitetnu pravnu zastupljenost i da Crna Gora nastupi kao odgovoran i ozbiljan subjekt na međunarodnom nivou, kako dolikuje jednoj državi koja stoji iza svojih odluka.
Za sada nema najave poskupljenja struje
POBJEDA: Termoelektrana je jedan od glavnih crnogorskih proizvodnih energetskih objekata u kojem se proizvodi gotovo 40 odsto električne energije. Usljed dugoročnog zastoja Termoelektrane ove godine je neophodna nabavka – kupovina znatne količine električne energije iz uvoza. Da li zbog te činjenice tokom ove godine može eventualno doći do poskupljenja električne energije u Crnoj Gori za građane? Da li ima takvih nagovještaja iz Elektroprivrede?
ŠAHMANOVIĆ: Za sada nema najava poskupljenja. Cijene su stabilne, a EPCG je preduzela sve mjere da obezbijedi uredno snabdijevanje i tokom faze uvoza. Ukoliko dođe do promjene tržišnih okolnosti, bićemo transparentni i pravovremeno informisati javnost. Moj prioritet je da građani ne budu ti koji plaćaju cijenu energetske tranzicije. Ona mora biti pravična, održiva i socijalno odgovorna. U tom pravcu, upravo smo novim Zakonom o energetici prvi put sistemski uveli pojam energetskog siromaštva, koji podrazumijeva jasno definisane mjere zaštite najranjivijih grupa u društvu. Time pokazujemo da energetska tranzicija ne smije i neće ostaviti nikoga po strani.
Potrebno modernije upravljanje državnim energetskim preduzećima
POBJEDA: Da li ste zadovoljni načinom na koji se upravlja državnim elektroenergetskim kompanijama? Da li su ove kompanije racionalizovale troškove? Kakva je generalna ocjena saradnje Ministarstva sa upravama ovih kompanija?
ŠAHMANOVIĆ: Vidljiv je određeni napredak, posebno u pogledu transparentnosti i saradnje sa resornim ministarstvom. Međutim, da budem iskren, očekujem više. Potrebno je modernije upravljanje, veća odgovornost i efikasnija realizacija investicija. Državne kompanije moraju da budu nosioci razvoja, a ne administrativni aparat. Racionalizacija poslovanja je započeta, ali mora da bude očekujem više. Potrebno je modernije upravljanje, veća odgovornost i efikasnija realizacija investicija. Državne kompanije moraju da budu nosioci razvoja, a ne administrativni aparat. Racionalizacija poslovanja je započeta, ali mora da bude praćena promjenom poslovne kulture.
Izvor: Pobjeda
