Prema najnovijem Indeksu troškova života, koji je objavila britanska finansijska kompanija Wise, Crna Gora se našla na 55. mjestu u svijetu, sa indeksom od 39,4. Prema ovim podacima, kada je riječ o regionalnim okvirima, Crna Gora je skuplja za život od Srbije i Bosne i Hercegovine, ali povoljnija od Hrvatske i Albanije. Švajcarska, Island, te Norveška, Danska i Austrija su u top 10 najskupljih zemalja svijeta.
Ova pozicija stavlja zemlju u sredinu globalne ljestvice, između država sa izrazito visokim životnim standardom poput Švajcarske, Bahama i Islanda, koje prednjače sa indeksom od preko 80, i onih sa znatno nižim troškovima života poput Pakistana i Egipta, čiji indeksi padaju ispod 22.
Troškovi života odnose se na iznos novca potreban da se pokriju osnovni izdaci poput stanovanja, hrane, poreza i zdravstvene zaštite u određenom mjestu ili vremenskom periodu. Pojam troškova života često se koristi za upoređivanje koliko je skupo živjeti u jednom gradu ili državi u odnosu na drugi.
Prema indeksu troškova života, Crna Gora se nalazi između zemalja regiona – skuplja je za život od Srbije i Bosne i Hercegovine, koje nijesu među prvih 55 na listi, ali je istovremeno povoljnija od Hrvatske i Albanije, koje imaju više vrijednosti indeksa.
Dok se najrazvijenije ekonomije suočavaju sa izazovima poput rasta cijena nekretnina i inflacije, Crna Gora se nalazi u grupi zemalja koje nude umjerenije troškove života, iako su oni znatno viši u poređenju sa pojedinim azijskim i afričkim državama koje se nalaze na dnu liste.
Ovaj rang pokazuje da je život u Crnoj Gori skuplji nego u nizu zemalja globalnog juga, ali i da je daleko pristupačniji nego u zapadnoevropskim državama ili ekonomskim centrima poput Sjedinjenih Američkih Država i Australije.
Analitičari platforme Wise podsjećaju da na troškove života utiču brojni faktori – od inflacije i tržišta rada, preko cijena nekretnina, do klimatskih promjena i globalnih geopolitičkih kretanja. Za Crnu Goru, pozicija na ljestvici može se posmatrati kao balans između regionalnog standarda i sve većeg pritiska globalne ekonomije.
