Predložene izmjene i dopune Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, koje se nalaze u skupštinskoj proceduri, donose niz novih mjera usmjerenih na suzbijanje sive ekonomije i povećanje poreske discipline. Zakon jasno definiše šta se smatra nelegalnim poslovanjem, uvodi zabrane za osnivanje novih privrednih društava za lica s finansijskim blokadama, kao i značajno više novčane kazne za prekršaje.
Prema osnovnim odredbama, nelegalno poslovanje podrazumijeva obavljanje djelatnosti bez prethodne registracije ili bez potrebnih odobrenja, odnosno suprotno uslovima pod kojima je odobrenje dato.
Zakon izričito zabranjuje poslovanje bez registracije i odobrenja, a posebne odredbe se ne primjenjuju na banke, mikrokreditne institucije, poštanske operatore i priređivače igara na sreću.
“Posebno je značajno da lica koja imaju više od 30 odsto udjela u firmama nad kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija, ili čiji su računi blokirani zbog poreskih dugova, neće moći osnivati nova privredna društva, registrovati se kao preduzetnici niti sticati udio u drugim kompanijama. Ova zabrana traje dok postoje razlozi zbog kojih je uvedena i odnosi se i na zavisna društva”, ističe se u predloženim izmjenama Zakona.
Stroge kaznene odredbe
Predložene izmjene predviđaju visoke novčane kazne za kršenje zakona. Tako će pravna lica za određene prekršaje plaćati od 10.000 do 20.000 eura, odgovorno lice od 2.000 do 3.000 eura, dok su kazne za preduzetnike u rasponu od 4.000 do 6.000 eura.
Među prekršajima su, između ostalog: neotvaranje računa kod banke i neplaćanje obaveza preko tog računa, držanje gotovine iznad blagajničkog maksimuma, izbjegavanje naplate i plaćanja obaveza preko blokiranih računa, neprijavljivanje prihoda nerezidentnih lica i neplaćanje poreza, davanje pozajmica dok postoje neizmirene poreske obaveze, nelegalno priređivanje igara na sreću u ugostiteljskim objektima.
Zakon takođe predviđa obavezu medija da prije objave oglasa i reklama provjere legalnost oglašivača, vode evidenciju i o tome kvartalno obavještavaju poresku upravu.
Nadležni ističu da se ovim zakonom želi značajno smanjiti obim sive ekonomije, unaprijediti transparentnost poslovanja i osigurati redovno izmirivanje poreskih obaveza, što bi trebalo doprinijeti stabilnijim javnim finansijama i zdravijem poslovnom ambijentu.
