Crna Gora ulazi u novu fazu ekonomske transformacije – onu u kojoj novac više nije glavni problem, već sposobnost da se pripreme projekti koji zaslužuju finansiranje.
Evropske institucije, domaće banke i investitori saglasni su: kapital postoji, ali ključni izazov ostaje stvaranje instrumenata i kapaciteta koji će ga usmjeriti u pravu, zelenu ekonomiju.
U okviru Međunarodne investicione konferencije EU – Crna Gora, juče je održan panel „Finansiranje zelene ekonomije i regionalne inkluzivnosti“, posvećen ključnom pitanju: kako mobilisati javni i privatni kapital, inovativne EU instrumente i modele mješovitog finansiranja kako bi se ubrzala tranzicija Crne Gore ka zelenoj, niskougljeničnoj i konkurentnoj ekonomiji.
Panel je otvorio ministar za regionalni razvoj i saradnju Ernad Suljević, uz poruku da je finansiranje „kičma“ zelene tranzicije i da Crna Gora mora snažnije koristiti evropske mehanizme i privatni kapital za projekte u obnovljivim izvorima energije, cirkularnoj ekonomiji, održivoj poljoprivredi i zelenoj infrastrukturi.
Predsjednik Upravnog odbora Investiciono-razvojne banke Crne Gore (IRB) i predsjednik Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ Nikola Tripković naglasio je da je IRB spremna da bude operativna poluga tranzicije crnogorske privrede.
„Od 1. januara 2025. poslujemo kao razvojna banka, a od 2010. do danas investirali smo preko 2 milijarde eura u domaću privredu“, kazao je Tripković.
U sektor poljoprivrede do sada je usmjereno oko 360 miliona eura, kroz 1.300 ugovora, kao i više od 50 miliona eura EU grantova kroz preko 900 projekata realizovanih u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i partnerima iz EU.
Tripković je istakao da je konkurentnost prehrambenog lanca i dalje niska, te da su potrebni standardizacija, objedinjavanje kapaciteta i povećanje obima proizvodnje, kako bi se zamijenio dio uvoza i omogućio izlazak na izvozna tržišta.
Kao značajan izazov naveo je i mogući ekonomski jaz u sjevernom dijelu zemlje usljed planiranog gašenja termoelektrane, za šta IRB već priprema ciljane programe zapošljavanja i investicija.
Pored energetike, IRB vidi velike razvojne prilike u upravljanju otpadom i prečišćavanju voda, u partnerstvu sa opštinama i lokalnim samoupravama, što je posebno važno u kontekstu zelene tranzicije i evropskih integracija Crne Gore.
Izvor: Mediabiro
