Odbor za bezbjednost i odbranu podržao je imenovanje vršioca dužnosti (v.d.) direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića za direktora u punom mandatu.
Za imenovanje Šćepanovića glasalo je šest članova Odbora, jedan je bio uzdržan, a predstavnici opozicije nijesu prisustvovali sjednici.
Šćepanović je na sjednici rekao da je, nakon stupanja na dužnost v.d. direktora policije 16. decembra prošle godine, izvršio analizu zatečenog stanja u pogledu ljudskih resursa, materijalno-tehničke opremljenosti i materijalnih uslova policijskih službenka za sprovođenje zadataka.
„Identifikovao sam ogromne probleme u radu, veoma teške i nepovoljne uslove u kojima se nalazila Uprava policije zato što je imala nepovoljan položaj pred međunarodnom obavještajnom zajedinicom, dotrajalost uniforme, opreme, problem sa integritetom, lošu kadrovsku popunjenost, neobučenost, loše uslove rada“, naveo je Šćepanović.
On je poručio da je u primarnom fokusu integritet, navodeći da bez integriteta nema povjerenja, a bez povjerenja nema ni partnerskih odnosa sa partnerskim službama i organima za sprovođenje zakona.
Kazao je da je, uzimajući u obzir da su preduzete izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u odnosu na integritet, koje će, kako je naveo, biti inkorporirane u narednom periodu, neophodno razdvojiti dvije vrste bezbjednosnih smetnji – teške bezbjednosne smetnje i druge smetnje kod kojih se vode disciplinski postupci.
Kako je naveo Šćepanović, kod teških bezbjednosnih smetnji službenik po sili zakona ne može da bude u sistemu bezbjednosti, dok se kod drugih oblika smetnji, ako se ne dokaže krivično djelo, a postoje svi elementi, ti službenici mogu rasporediti u drugim organima kako ne bi primjenivali policijska ovlašćenja.
„Smatram da ćemo u duhu norme i evropskih zakona riješiti i ovaj problem“, rekao je Šćepanović.
On je istakao da su za prethodnih godinu sprovedene sveobuhvatne reforme u Upravi policije.
“Te reforme koje su preduzete pred međunarodnom obavještajnom zajednicom su bile iskorak u integracionim procesima, ostvareni su progresivni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i Crna Gora je pred međunarodnim partnerima poziconirana kao država koja ulaže napore u vladavini prava“, rekao je Šćepanović.
On je podsjetio da je i u posljednjem izvještaju Evropske komisije (EK) Crna Gora dobila priznanje o napretku.
Šćepanović je kazao da je za vrijeme njegovog v.d. mandata registrovano 45 teških krivičnih djela protiv života i tijela, 16 ubistava od kojih je 14 rasvijetljeno, od čega šest kao posljedica djelovanja organizovanih kriminalnih grupa (OKG), dok je registrovano i 29 pokušaja ubistava.
„Rasvijetljeno je 11 ubistava iz prethodnih godina i spriječeno sedam likvidacija. Preko 1,5 hiljada krivičnih i prekršajnih prijava je podnijeto protiv članova OKG“, rekao je Šćepanović.
Kako je kazao, za godinu je 307 osoba procesuirano zbog narkotika, zaplijenjeno je preko 400 kilograma droga, šest hiljada tableta, 13 hiljada stabljika marihuane.
Šćepanović je naveo da je u tom periodu procesuirano 168 fizičkih i pravnih lica za korupciju gdje je šteta bila 2,5 miliona eura, među kojima deset javnih funkcionera i 18 policijskih službenika.
„U borbi protiv ekonomskog kriminala procesuirano je 900 osoba, čija je šteta 127 miliona po državu. Trajno su zaplijenjene i uništene cigarete vrijedne 200 miliona, čime je uklonjen višegodišnji izvor zarade organizovanog kriminala“, rekao je Šćepanović i dodao da su zbog pranja novca procesuirane 32 osobe, a zbog ilegalnih migracija i trgovine ljudima 61.
On je naveo i da je za godinu oduzeto 1,3 hiljade komada oružja, 53 hiljade komada municije i preko 700 minsko-eksplozivnih sredstava.
Šćepanović je dodao da su zbog ekološkog kriminala procesuirane 174 osobe, dok je po potjernicama u prethodnih godinu uhapšena 581 osoba i oduzeto više od 150 vozila koja su potraživana na međunarodnom nivou.
On je poručio da, ako bude direktor Uprave policije, u narednih pet godina planira da sprovede potpunu transformaciju i digitalizaciju u policiji, da izvrši dodatno prestrukturiranje i alokaciju ljudskih kadrova i da se stvore svi neophodni uslovi za funkcionisanje policije koja može da odgovori savremenim bezbjednosnim izazovima.
„Po stupnaju na dužnosti odmah ću inicirati raspisivanje javnog konkursa za izbor svih pomoćnika, a iniciraću i raspisivanje internog oglasa za postavljenje načelnika regionalnih centara bezbjednosti i odjeljenja bezbjednosti, kako bih Upravu policije iz v.d. stanja uveo u puno stanje“, naglasio je Šćepanović.
On je istakao da, nakon funkcionalnog kadriranja, ne mogu sprovesti reforme ako ne bude usvojen Zakon o unutrašnjim poslovama.
Šćepanović je rekao da bi uveo nove odredbe i da je već pokrenuo određene zakonske norme, kao što je uvođenje instituta mlađeg policajca koji bi obavljao poslove saobraćajca, bio vidljiv na ulicama, na pozorničkim rejonima.
On je kazao da bi otvorio i nove kvartovske stanice, pogotovo u Podgorici.
Šćepanović je rekao da bi ukinuo interni oglas i da bi takav princip ostao jedino za načelnike regionalnih centara bezbjednosti (RCB).
„Načelnik RCB bi uz odobrenje direktora raspoređivao načelnika odjeljenja bezbjednosti i time bi potpuno izvršili depolitizaciju policijske organizacije“, objasnio je Šćepanović.
On je kazao da je ponosan na iskorake i da je vraćeno povjerenje u policiju, iako nije 100 odsto.
Šćepanović je poručio da će istrajati na jačanju integriteta i da petogodišnjim radom želi da stvori profesionalnu sliku kako bi policijska profesija bila primamljiva za buduće generacije.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je da se Crna Gora nalazi u završnici integracionog procesa, gdje je poglavlje 24 jedno od najzahtjevnijih.
„Jedna od obaveza iz poglavlja 24 bila je i da se riješe v.d. stanja u Upravi policije. Očekujemo podršku parlamenta, prije svega zbog integracionog procesa i eliminisanja v.d. stanja u ključnim organima, da riješimo taj problem i pristupimo izboru menadžmenta policije u punom mandatu“, rekao je Šaranović.
On je kazao da je Šćepanović magistrant pravnih nauka, sa preko 22 godine radnog iskustva u policiji, po svim linijama rada.
„Radno iskustvo i postignuti rezultati koji su u više navrata predstavljani kako na sjednicama Odbora, tako i u drugim forumima, su u suštini bili razlog zbog kojih sam Šćepanovića predložio za direktora uprave policije u punom mandatu“, kazao je Šaranović.
Kako je naveo, ogroman nedostatak službenika policije je vidljiv i na Šćepanoviću je težak zadatak da to ispravi, nakon što je “više od decenije rađeno pogrešno”.
Predsjednik Odbora i poslanik PES-a Miodrag Laković rekao je da je Šćepanović radom i zalaganjem u prethodnih godinu pokazao da zaslužuje povjerenje.
„Mi ćemo Vas podržati za mjesto direktora Uprave policije“, naveo je Laković.
On je istakao da podržava zapošljavanje na neke pozicije bez konkursa, kao i po pitanju zapošljavanja ljudi sa četvrtim stepenom obrazovanja na poziciji mlađi policajac.
„Za neke pozicije nije ni neophodan viši stepen obrazovanja, kada je u pitanju na primjer kontrola pasoša na granici, pozornička djelatnosti, iako je svaki posao bitan“, dodao je Laković.
On je dodao da podržava provjeru integriteta kao koncept, koji je jako važan za policijske službenike.
„Slažem se kad kažete da je provjera integriteta važna da bi građani imali povjerenja u policiju. Ali, mislim da je važno da policijski službenici imaju povjerenja u taj proces, da znaju da će biti pravedan, objektivan, da će se zasnivati na konkretnim dokazima i da će imati pravo na odbranu“, naglasio je Laković.
On je dodao da razumije zabrinutost Akcije za ljudska prava, Institua alternativa, Nezavisnog sindikata Uprave policije, navodeći da ne spori časne namjere Šćepanovića da provjere budu efikasne i brze, ali da treba voditi računa da se ne “potkrade greška”.
Kako je naveo Laković, nije dobro da se odluka o integritetu donosi samo na osnovu mišljenja.
„U Predlogu Zakona smo vidjeli da komisija donosi mišljenja na bazi informacija i da se dalje postupa na bazi tog mišljenja. Mislim da to nije dobro rješenje“, rekao je Laković.
On je upitao Šćepanovića da li se koncept regionalnih centara pokazao smislenim i opravdanim ili je bio efikasniji koncept centara bezbjednosti.
Šćepanović je odgovorio da je, kao službenik policije, u prvom momentu imao rezervu prema konceptu regionalnih centara ali da je, kada je postao načelnik RCB Zapad, shvatio da je to dobro.
„Mislim da pozicioniranje određenih RCB nije dobro i smatram da bi, uzimajući u obzir broj kirivičnih djela, teški i organizovani kriminal, trebalo izvršiti relociranje sjedišta tih centara“, kazao je Šćepanović i dodao da ne bi mijenjao koncept regionalnih centara, ali da bi promijenio sjedišta na sjeveru i jugu.
On je, odgovarajući na navode Lakovića o provjeri integriteta, kazao da u Zakonu postoji katalog krivičnih djela kako može policijski službenik izaći iz sistema.
Šćepanović je upitao ima li potrebe da se čeka pravosnažna presuda ako postoji činjenica da je policijski službenik kojeg je procesuiralo Specijalno policijsko odjeljenje, članu OKG dostavio naredbu o sprovođenju mjera tajnog nadzora.
On je objasnio da su bezbjednosne smetnje da neko bude u službi ako održava kontakte suprotno Zakonu sa operativno interesantnim osobama, sa članovima OKG-a, ako ne dobije pristup tajnim podacima, ako odaje podatke neovlašćenim osobama i ako bude registrovan u evidencijama iz oblasti droga.
„Ne može da bude službenik Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala koji je imao komunikaciju sa pokojnim Jovanom Vukotićem. Nema tog zakona i ljudskih prava da on ima integritet, tu ide po sili zakona prestanak radnog odnosa, a službenik ima pravo žalbe“, dodao je Šćepanović.
On je rekao da je odgovorna i sudska grana vlasti “jer sve dok ne budu donijete presude neki službenik, koji treba da bude suspendovan, treba da prima platu”.
Ščepanović je upitao da li ljudi misle da treba da za saradnike drži službenike koji su sprovodili kriminalne aktivnosti.
Odgovarajući na navode Lakovića da moraju dobiti mišljenje EK da bi se bavili Zakonom o unutrašnjim poslovima, Šćepanović je rekao da je EK tretirala članove 119 i 120 koji se tiču poligrafa, a koji, kako je kazao, nijesu dirani predlogu izmjena.
„Oni (EK) su čak u jednom dijelu teksta naveli da ohrabruju borbu protiv organizovanog kriminala, da je u primarnom fokusu bezbjednost granica. Smatram da su nam dali obavezu da zaposlimo veći broj ljudi, čim kažu jačajte granice“, naveo je Šćepanović.
On je naglasio da za službenike policije koji su ostvarili neovlašćene kontakte i procesuirani su za najteža krivična djela sa elementima organizovanog kriminala i korupcije, ne mogu čekati odluku 15 godina, kada “postoje notorne činjenice”.
Šaranović je, odgovarajući na navode o Zakonu o unutrašnjim poslovima, rekao da tako predložen Zakon ima za cilj samo borbu protiv organizovanog kriminala kroz dekriminalizaciju organa za njegovo sprovođenje.
Odbacio je tvrdnje da je Zakon pisala neka politička partija, navodeći da je “autor tog zakona Uprava policije”.
