Vruće ljeto 2024. godine donijelo je neviđene izazove za stanovnike Balkana. Dok temperatura neprestano raste, podsjećamo na rekordne vrućine zabilježene kroz bližu istoriju.
Počinjemo sa Atinom, gdje je 10. jula 1977. godine živa u termometru dostigla nevjerovatnih 48°C. Te godine, stanovnici su se borili s toplotnim talasom, nalazeći utočište u debelim hladovima antičkih spomenika i osvježavajući se hladnim napicima u tavernama.
Sljedeći na spisku bio je Mostar, sa svojih 46.2°C zabilježenih 31. jula 1901. godine. Grad na Neretvi, poznat po svom starom mostu, bio je prepun turista i mještana koji su se rashlađivali u kristalno čistoj rijeci, dok su na pijacama prodavci nudili svježe voće i povrće kako bi olakšali tegobe vrućeg dana.
U Demir Kapiji, 24. jula 2007. godine, temperature su dostigle 45.7°C. Taj mali makedonski gradić, okružen vinogradima, bio je prekriven velom toplotne magle, dok su se stanovnici povlačili u svoje domove, pokušavajući se zaštititi od neumorne vrućine.
Plovdiv, grad u Bugarskoj, zapamtio je 5. avgust 1916. godine kada je temperatura dostigla 45.2°C. Iako su prolazili kroz teška vremena, stanovnici su i tada pronalazili načine da se okupe i podijele trenutke zajedništva, uživajući u blagodatima prirode i dobrom društvu.
Smederevska Palanka i Podgorica zabilježile su svoje najviše temperature, 44.9°C i 44.8°C, 24. i 16. jula 2007. godine. Ovi gradovi su se pretvorili u prave peći, dok su ljudi tražili spas u hladnim rijekama, planinskim potocima i klimatizovanim prostorijama.
U Albaniji, Kučova je 6. jula 1988. godine dostigla 43.9°C, dok su Ploče u Hrvatskoj imale svojih 42.8°C 5. avgusta 1981. godine. Na kraju, slovenačke Cerklje ob Krki zabilježile su najvišu temperaturu 8. avgusta 2013. godine s 40.8°C.
Svaka od ovih zemalja nosi svoje priče o borbi s ekstremnim vrućinama, ali i o snazi i izdržljivosti svojih stanovnika. Dok se ljeto 2024. nastavlja, ljudi širom Balkana se sjećaju ovih trenutaka, pripremajući se za nove izazove koje donose klimatske promjene.
