Gotovo svaki od 180 radnih dana u školama prošle godine prošao je uz slučaj vršnjačkog nasilja ili svakog dana po jedan.
To je, pored ostalog, tokom sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje juče rekla poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić-Lalović.
“Istraživanja pokazuju da se najveći broj nasilja dešava na putu od kuće i do škole”, kazala je ona, navodeći da je, prema nedavnim informacijama, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo da je za godinu bilo 179 slučajeva nasilja.
Senator državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović kazao je da ta institucija prepoznaje nasilje kao jedan od rizika kojem su izložena djeca i mladi.
“Prema preliminarnim istraživanjima revizorskih timova koje smo preuzeli od strane državnih organa, nasilje u školama daje prilično zabrinjavajuće podatke. Izražen je porast suicida kojih u periodu od 2018. do 2023. bilo čak 667, preko 100 na godinu, i da su zastupljeni kod svih starosnih dobi. Nažalost, statistika pokazuje da je zastupljena i među djecom od 0 do 14 godina i imamo zabrinjavajući podatak da je u 2023. godini bilo čak njih devet samoubistava osoba uzrasta od 15 do 29 godina. Traži se integrisan pristup cjelokupne zajednice i vršnjačko nasilje ne može biti odgovornost samo jedne institucije”, poručio je Radulović na sjednici.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Anđela Jakšić Stojanović kazala je da svaka odluka koja se donese ima posljedice za onoga ko trpi nasilje i za onoga ko je počinio nasilje.
“Samo kaznena politika ne može donijeti rezultate, nego se mora posvetiti pažnja i djeci koja su počinila nasilje”, rekla je ona.
Jakšić Stojanović je kazala da je najveći doprinos u borbi protiv vršnjačkog nasilja dao nevladin sektor, te dodala i da je neophodno da se radi na izmjenama i dopunama pravilnika o normativima jer škole do 300 učenika nemaju pravo na psihologa i pedagoga.
“Nadam da ćemo do kraja novembra predati novi pravilnik kako bi pojačali broj stručnih saradnika”, rekla je ona.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija kazala je da su se u manjim školama dešavali specifični oblici nasilja i da nije bilo ni psihologa ni pedagoga.
“Svi se uključujemo vrlo kasno kad se problem već desi, a psiholozi i pedagozi moraju reagovati preventivno”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, djeca u porodicama vide nasilje i to preuzimaju kao ispravan model ponašanja.
“Takođe smo imali situacije da dolazi do sukoba između prosvjetnih radnika, i teško je objasniti djeci koja to vide da je to neprihvatljivo”, kazala je Jakšić Stojanović.
