Grupa poslanika predala je juče u skupštinsku proceduru Zaključak kojim će obavezati Vladu Crne Gore da u sklopu Zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu obezbijedi sredstva za izgradnju kuće ćilima u Petnjici.
Zahtjev su predali poslanici iz Demokratske Crne Gore, Pokreta Evropa sad, Bošnjačke stranke, FORCA i DUA.
To je na svom Fejsbuk profilu objavio poslanik Albin Ćeman (Demokrate).
“Na taj način pokušavamo sačuvati ovaj prepoznatljivi pečat koji su vrijedne ruke naših majki, kćerki i sestara Bihora godinama tkale i satkale u istoriju ovog kraja”, napisao je Ćeman.
U zaključku koji su poslanici ovih partija zajednički potpisali i predali u proceduru, piše da se zadužuje Vlada Crne Gore da u Obrazloženju predloga zakona za 2025. godinu, u dijelu obrazloženja tekuće budžetske rezerve, doda tekst koji glasi :
“Sredstva tekuće budžetske rezerve, u iznosu od 220.000 eura koristiće se za izgradnju Kuće ćilima u Petnjici. Islamska zajednica, kao najveći vlasnik bihorskih ćilima, posjeduje jedinstvenu i veliku kolekciju ovih vrijednih rukotvorina, koje su zaštićeno kulturno dobro. Izgradnja Kuće ćilima doprinijeće očuvanju i promociji ove izuzetne tradicije, koja svjedoči o specifičnosti i umjetničkoj vrijednosti zanata koji je pred izumiranjem”, navodi se u dopisu.
U obrazloženju se navodi da se ovaj zaključak predlaže u cilju doprinosa države Crne Gore očuvanju i unapređenju kulturnog bogatsva Bihora, kroz izgradnju Kuće ćilima«u Petnjici.
“Islamska zajednica, kao najveći vlasnik bihorskih ćilima, trenutno čuva na stotine vrijednih primjeraka u neadekvatnim uslovima u Petnjičkoj džamiji. Ove ručne rukotvorine, koje su decenijama unazad darivane u zadužbinu od strane lokalnih porodica, predstavljaju neprocenjenjivo nasljeđe.Zanatska tradicija izrade bihorskih ćilima je na rubu izumiranja, a karakteriše unikatna umjetnička i kulturna vrijednost. Potrebno je osigurati adekvatne uslove za njihovo očuvanje, konzervaciju i izlaganje, kako bi ova kolekcija ostala sačuvana za buduće generacije. Uzimajući u obzir izuzetnu vrijednost i posebnost bihorskih ćilima, neophodno je da se budžetskim sredstvima pomogne realizacija ovog značajnog projekta”, piše u obrazloženju.
Ovaj dopis Skupštini Crne Gore osim Ćemana, potpisali su i poslanici Amer Smailović, Mirsad Nurković, Jasmin Ćorović, Seit Hodžić, Emina Dević, Admir Adrović i Mehmet Zenka.
Portal RTCG nedavno je pisao o tome da glavana džamija u Petnjici, jedna od najstarijih u Crnoj Gori, posjeduje preko trista ćilima od koji su neki stari skoro i po čitav vijek.
Glavni petnjički imam i starješina ove džamije Husein Ramčilović kazao je za tada da su svi ti ćilimi kroz vremana darovani od strane vjernog naroda ovog kraja i čuvaju se kao kulturno blago.
Petnjička džamija datira iz prve polovine 15. vijeka, i predstavlja raritet. Jedinstvena je po tome što ima tri drvena etaža, po čemu je jedinstvena i na Balkanu. Ukupne je površine preko 500 metara kvadratnih. Odjendnom može da primi preko hiljadu vjernika.
Glavni petnjički imam, koji u ovoj džamiji stoluje četrdeset godina objasnio je da objekat pamti u raznim fazama i izgledima, ali naglašava da joj je rekonstrukcijom 2005. godine vraćen prvobitni izgled i drveni minaret.
Rekonsturkcija je tada obavljena uz dozvolu tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ali do danas ipak nije proglašena nacionalnim kulturnim dobrom Crne Gore.
Profesor Rifat Alihodžić, kome je svojevremeno bila povjerena rekonstrukcija, kao i imam Ramčilović su pripremili svu dokumentaciju koja je za to portrebna, i strpljivo rade na tome, jer će u tom slučaju, kako je kazao Ramčilović, i država imati obavezu da ulaže značajna sredstva u njeno održavanje.
Stručnjaci ojašnjavaju da petnjička džamija pripada regionalnoj arhitekturi, odnosno nema klasične elemente orijentalne arhiteture, karakteristične za većinu džamija, odnosno da predstavlja sublimat tradicionalne arhitekture ovog kraja, da ima jake lokalne korijene u stambenoj arhitekturi, u lokalnim materijalima, i svim prilagođavanjima klimatskim karakteristikama – domaći majstori, domaći materijali i ugled na kuće tadašnje vlastele.
Raritet, objašnjava Ramčilović, predstavljaju i dreveni minaret, kao drveni stubovi u unutrašnjosti.
U ovom kraju, na području petnjičke opštine, vjernici su uspjeli da izgrade još četrnaest džamija, u skoro svim većim selima i mjesnim centrima, ali je stara kamena džamija sa drvenim minaretom samo jedna i neponovljiva.
Ona se nalazi na svim turističkim mapama u ovom kraju Crne Gore, kao kultruna znamenitost, ali, eto, do danas još nije proglašena za kulturno dobro. A morala bi, i to zaslužuje, kako svojom arhitekturom, tako i zbog preko trista jedinstevnih ćilima koji krase njene podove.
Inicijativa grupe poslanika različitih partija parlamentarne većine o izgradnji Kuće ćilima u Petnjici mogla bi doprinijeti da se ubrza i proces proglašenja Petnjičke džamije kulturnim dobrom od državnog značaja, jer se najveći broj tih ćilima koji su predmet inicijative i Zaključka upućenog Vladi Crne Gore nalazi upravo u ovoj džamiji.
Izvor: RTCG
