Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je da razumije mještane seoskih područja koji imaju problema sa napadima medvjeda. Objasnili su da u slučajevima kada medvjed nakon odvraćanja od problematičnog ponašanja nastavi da bude opasan, može se odobriti njegov odstrijel, posebno u slučaju napada na čovjeka, što je i istaknuto u Akcionom planu za 2025. godinu.
“Napominejmo da je sve probleme potrebno i moguće rješavati u okviru institucija, u skadu sa važećim propisima”, poručili su iz Ministarstva.
Gazdovanje mrkim medvjedom u Crnoj Gori obavlja se u skladu sa Planom gazdovanja za ovu vrstu, koji je Vlada donijela u junu 2024. godine. U cilju realizacije ovog plana, Vlada je u aprilu tekuće godine donijela Akcioni plan gazdovanja mrkim medvjedom za 2025. godinu, sa rokom važenja od 1. aprila do 31. marta 2026. godine, u kojem su istaknute najznačajnije mjere i aktivnosti koje će se sprovoditi u ovoj godini.
Kako bi rješavalo probleme, Ministarstvo je obrazovalo Interventni tim, kao uže operativno tijelo koje sarađuje lokalnim korisnikom lovišta, upravljačem zaštićenog područja, lokalnim stanovništvom i drugim zainteresovanim grupama.
“Prilikom pojave mrkog medvjeda koji izaziva probleme (ne bježi od ljudi, ponovljeno radi štete u naselju, traži hranu iz ljudskih izvora, predstavlja i opasnost za ljude i dr.) potrebno je preduzeti mjere odvraćanja medvjeda od nepoželjnih oblika ponašanja (uklanjanje izvora hrane, sprečavanje pristupa i pokušaji tjeranja odnosno plašenja)”, navodi se u saopštenju.
Pri tome, kako su kazali, treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja.
“Ako medvjed nastavi s problematičnim ponašanjem i predstavlja opasnost, može se odobriti interventni odstrijel problematične jedinke, posebno u slučaju napada medvjeda na čovjeka, što je i istaknuto u Akcionom planu za 2025. godinu”, objašnjavaju iz Ministarstva.
Zahtjev za interventni odstrjel medvjeda podnosi korisnik lovišta ministarstvu nadležnom za poslove lovšta u pisanom obliku s pratećom dokumentacijom: tačnim opisom mjesta i vremena pojavljivanja problematičnog medvjeda, opisom problematičnog ponašanja, kao i preduzetim mjerama za promjenu ponašanja problematičnog medvjeda, kao i mišljenje člana Interventnog tima.
“U slučaju prihvatanja zahtjeva za interventni odstrjel, odobrenje za njegovo sprovođenje odrediće vremensko razdoblje u kojem se on može izvršiti, ko ga može izvršiti, kao i mjere koje treba preduzeti da se odstrani upravo onaj medvjed koja izaziva probleme. Interventni odstrjel mora se obaviti u dogovoru s članom Interventnog tima”, objašnjavaju u Ministarstvu.
Samo u izuzetno hitnim slučajevima prethodno odobrenje može se dati i telefonskim putem.
“Interventni tim čine predstavnici različitih institucija i struka (veterinari, predstavnici nadležne inspekcije, predstavnici korisnika lovišta, institucija iz oblasti zaštite prirode, zaštićenih prirodnih dobara i dr), vodeći računa o teritorijalnoj zastupljenosti članova tima”, kazali su iz Ministarsrtva.
Objašnjavaju da je osnovni cilj gazdovanja medvjedom očuvanje stabilne populacije medvjeda, u brojnosti koja osigurava izbjegavanje opasnosti za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu, sa što manje konfliktnih situacija između čovjeka i medvjeda i koja osigurava njihovu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom.
“To podrazumijeva gazdovanje u okviru međunarodnih i domaćih propisa i očuvanje njegovih prirodnih staništa, uz primjenu najboljih modela zaštite, sa težištem na uzgoju i zaštiti, kao i izbjegavanju opasnosti za čovjeka i njegovu imovinu”, zaključuju iz Ministarstva.
