Očekujemo konkretne realizacije investicija prije svega u partnerstvu sa Francuskom, Mađarskom, kao i Ujedinjenim Arapskim Emiratima; ali i sa Austrijom, SAD i Italijom. U fokusu su sektori turizma, logistike, energetske efikasnosti i saobraćaja – poručila je ministarka javnih radova Majda Adžović u intervjuu za Bankar.
Adžović je podsjetila da je, u prvih sto dana rada Ministarstva javnih radova, realizovano više od 30% godišnjeg kapitalnog budžeta, uz fokus na lokalne potrebe i infrastrukturnu povezanost.
Navela je da do kraja 2025. planiraju završetak više od 20 infrastrukturnih zahvata širom zemlje – od rekonstrukcije škola, domova zdravlja i objekata kulture, do važnih putnih pravaca, koji doprinose daljem razvoju zemlje i stvaraju uslove za bolji kvalitet života i rada u lokalnim zajednicama
Kroz novi model saradnje sa opštinama i međunarodnim partnerima, Vlada Crne Gore cilja održiv i dugoročan rast, navodi ona.
-Prošlo je 100 dana od formiranja Vašeg resora. Kako ocjenjujete taj period, i koje su bile glavne aktivnosti u realizaciji kapitalnog budžeta državnih i lokalnih projekata?
Kao što ste upoznati, Crna Gora je po prvi put dobila Ministarstvo javnih radova. Stoga je, prvih sto dana obilježila intenzivna dinamika rada na konsolidaciji svih planiranih aktivnosti, redefinisanju prioriteta u skladu s realnim budžetskim okvirima, te stvaranju funkcionalnog i odgovornog sistema koordinacije sa lokalnim samoupravama.
Aktivnosti su bile usmjerene na ubrzanje realizacije zatečenih projekata, ali i pripremu novih investicija. U ovom periodu, realizovali smo više od 30% predviđenih kapitalnih sredstava za cijelu godinu, što smatram izuzetno dobrim rezultatom imajući u vidu izazove u zahtjevnim tenderskim i tehničkim procedurama. Odlučili smo da se fokusiramo na infrastrukturne projekte koji direktno doprinose razvoju infrastrukturne povezanosti, energetske efikasnosti i kvalitetu javnih usluga na lokalnom nivou, što je za sada donijelo vidljiv uspjeh.
-Kao ministarka čiji je mandat počeo prije nešto više od tri mjeseca, koje ključne buduće projekte možete predstaviti s tačnim rokovima? Šta je već započeto i šta planirate da se završi do kraja 2025?
Kao što sam već ukazala, jako sam zadovoljna dinamikom rada ministarstva, uprkos činjenici da su brojne procedure bile već u toku, a resor novoformiran. Ističem da smo već pokrenuli realizaciju više kapitalnih projekata koji se odnose na modernizaciju putne i komunalne infrastrukture. Do kraja 2025. planiramo završetak više od 20 infrastrukturnih zahvata širom zemlje – od rekonstrukcije škola, domova zdravlja i objekata kulture, do važnih putnih pravaca, koji doprinose daljem razvoju zemlje i stvaraju uslove za bolji kvalitet života i rada u lokalnim zajednicama. Rokovi za najvažnije projekte su jasno definisani kroz dinamičke planove koje objavljujemo kvartalno i dostupni su javnosti radi potpune transparentnosti, koja je okosnica rada ovog Ministarstva.
–U vezi međudržavnih ugovora o saradnji potpisanih proteklih mjeseci, kakva su vaša očekivanja kada je riječ o prilivu direktnih stranih investicija i s kojom državom očekujete prve realizacije projekata?
Međudržavni sporazumi koje je Crna Gora potpisala, ili su u pripremi za potpisivanje, predstavljaju instrument boljeg povezivanja sa partnerskim zemljama i stvaranja uslova za tjesniju saradnju na strateškim poljima. Pored toga, njihov cilj je i privlačenje direktnih stranih investicija iz partnerskih zemalja, kako bi postigli cilj, da nivo investicija odgovara našim vanjskopolitičkim prioritetima. Očekujemo konkretne investicione realizacije prije svega u partnerstvu sa Francuskom, Mađarskom, kao i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koje su već realizovane, ali i Austrije, SAD-a, Italije koje su planirane. U fokusu su sektori turizma, logistike, energetske efikasnosti i saobraćaja. Naše suštinsko očekivanje jeste stvaranje uslova za dugoročne i održive investicije, uz istovremeno jačanje domaćih kapaciteta kroz transfer znanja i tehnologije.
-Kada je riječ o Sporazumu sa UAE, da li država planira da bude suinvestitor u projektima i na koji način bi se to realizovalo?
Uloga države Crne Gore kao potencijalnog suinvestitora u projektima prema Sporazumu sa UAE biće definisana ugovorom između dvije strane. Vlada Crne Gore kroz ovaj proces će sigurno zaštititi državne interese, osiguravajući transparentnost, pravnu sigurnost, inkluzivnost i efikasnu realizaciju projekata. Naš prioritet je da ostvarimo dugoročnu korist za Crnu Goru, uz poštovanje svih zakonskih i strateških okvira.
-Rekli ste nedavno da je jedan od prioriteta jačanje saobraćajne povezanosti kroz razvoj prekograničnih koridora. O kojim koridorima je riječ i u kojoj fazi su studije izvodljivosti?
Crna Gora mora raditi na sve većoj i kvalitetnijoj saobraćanjoj povezanosti. Kao zemlja kojoj je jedna od primarnih privrednih djelatnosti turizam, a koja ima tendenciju da postane prva naredna članica EU, prosto ima obavezu da i taj segment unaprijedi, u cilju što boljih uslova za mobilnost i obavljanje privredne djelatnosti. Stoga su pored interne saobraćajne povezanosti u zemlji, u fokusu koridori koji imaju regionalni značaj, i to prije svega nastavak Jadransko-jonskog koridora, modernizacija željezničke pruge, kao i planirana izgradnja kablovskog sistema za digitalnu povezanost sa zemljama regiona i EU. Naravno, ovo već pored aktuelnog autoputa Bar-Boljare i svih aktivnosti koje u u toku.
-Kako ocjenjujete saradnju sa EBRD i koji će se projekti realizovati u narednih 12 mjeseci? Ima li još finansijskih partnera koje možete istaći?
EBRD već decenijama, predstavlja jednog od ključnih partnera Crne Gore u razvoju strateške infrastrukture. Saradnja sa EBRD-om je intenzivna, uspješna i usklađena sa ekonomskom, ekološkom i infrastrukturnom politikom Crne Gore. U okviru te saradnje, u narednih 12 mjeseci očekuje se dovršetak nekoliko velikih zelenih i digitalnih projekata, kao i početak realizacije dionice autoputa Mateševo–Andrijevica. Ključni finansijski partneri u narednom periodu, pored EBRD uključuju EIB, CEI‑EBRD fondove i multilateralne donatore kroz WBIF strukturu.
-Kako obezbjeđujete da se kapitalni projekti planiraju i realizuju u skladu sa realnim potrebama lokalnih zajednica, i koliko su opštine uključene u taj proces?
Kapitalni projekti se planiraju i realizuju u skladu sa stvarnim potrebama lokalnih zajednica kroz inkluzivan i koordinisan pristup koji obuhvata sve relevantne aktere, s posebnim akcentom na ulogu opština.
Opštine su uključene od samog početka – od faze identifikacije potreba do definisanja prioriteta kroz javne pozive za projekte, kao i učešće u izradi lokalnih razvojnih planova.
Takođe, redovno se organizuju sastanci i konsultacije sa predstavnicima opština, kako bi se pratila dinamika realizacije, pravovremeno rješavali izazovi na terenu i osigurala transparentna i efikasna implementacija. Kroz ovaj model saradnje osigurava se da kapitalni projekti budu ne samo tehnički i finansijski održivi, već i društveno relevantni, prilagođeni lokalnom kontekstu i podržani od strane zajednice.
Ovakav pristup doprinosi većem stepenu odgovornosti, efikasnosti i dugoročnoj održivosti infrastrukturnih i razvojnih ulaganja širom Crne Gore.
-Jedan od problema u realizaciji javnih radova često je dinamika javnih nabavki. Da li planirate određene reforme koje bi omogućile efikasniju realizaciju kapitalnog budžeta?
Proces javnih nabavki u ovoj oblasti je složen i zahtjevan. Crna Gora je nedavno zatvorila pregovore u poglavlju 5 – Javne nabavke, na osnovu usklađenosti s pravnom tekovinom EU i ispunjenih mjerila. To znači da nijesmo u mogućnosti da vršimo bilo kakve reforme, koje nijesu u skladu sa tim što smo postigli. Ključno je posvetiti se realizaciji u praksi, obuci kadrova na državnom i lokalnom nivou, kako se ne bi kasnilo sa prikupljanjem podataka za tenderske dokumentacije, sprovođenjem i implementacijom predmeta javnih nabavki u ovoj sferi.
Izvor: RTCG
