Podgorica je nedavno izabrana za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godinu. Pripreme počinju odmah nakon praznika, a u proces će biti uključeno oko 80 ljudi, kazao je u intervjuu za Portal RTCG generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić. On je imenovan i u Savjet za mlade predsjednice Evropske komisije, što je za njega, kaže velika odgovornost, ali i prilika da na pravom mjestu ukaže na izazove sa kojima se suočavaju mladi u našoj temlji.
Šta imenovanje u Savjet za mlade predsjednice Evropske komisije znači za Vas i za sve mlade u Crnoj Gori?
Imenovanje u Savjet za mlade predsjednice Evropske komisije šalje jasnu poruku da Evropska unija želi da mlade stavi u fokus svojih politika i da njihov glas čuje direktno. Posebno je važno što Savjet okuplja ne samo mlade iz država članica EU, već i iz zemalja kandidata, poput Crne Gore, čime se i mladima iz regiona daje prostor da iznesu svoje stavove, probleme i potrebe. Za mene lično to je velika odgovornost, ali i prilika da direktno razgovaramo sa predsjednicom Evropske komisije i ukažemo na ključne izazove sa kojima se mladi suočavaju u našim društvima.
Koje ćete teme iz Crne Gore i regiona prioritetno zastupati u okviru Savjeta?
Teme su u velikoj mjeri definisane od strane Evropske komisije, a od nas se očekuje da damo konkretan osvrt iz perspektive svojih zemalja. Već na prvoj sjednici govorili smo o društvenim mrežama i njihovom pozitivnom, ali i negativnom uticaju na mlade, kao i o širem društvenom kontekstu u kojem mladi danas odrastaju. Poseban fokus stavljen je i na zemlje kandidate za članstvo u EU, što nam omogućava da ukažemo na specifične izazove Zapadnog Balkana, uključujući zapošljavanje mladih, obrazovanje i participaciju.
Da li se danas više vrednuje znanje ili partijska knjižica?
Nažalost, partijska knjižica i dalje u velikoj mjeri predstavlja prečicu do zaposlenja, dok se znanje ne vrednuje onoliko koliko bi trebalo. Iako se situacija donekle popravila u odnosu na raniji period, još uvijek nismo došli do tačke u kojoj mladi vjeruju da se isključivo radom, znanjem i trudom može doći do sigurnog i kvalitetnog posla. To je problem koji mora biti riješen ako želimo da mladi ostanu u Crnoj Gori.
Da li se mladi danas osjećaju neshvaćeno u eri društvenih mreža i vještačke inteligencije, kada im se svaki korak analizira i kada ih uglavnom kritikujemo zbog “zaslijepljenosti” ekranima?
Živimo u potpuno drugačijem vremenu nego prije pet ili deset godina i promjene su izuzetno brze. Zavisnost od ekrana više nije isključivo problem mladih, jer su društvene mreže postale dio svakodnevice svih generacija. Umjesto stalne kritike, važno je mladima približiti vrijednosti poput volontiranja, neformalnog obrazovanja, druženja i sporta. Upravo kroz omladinski i nevladin sektor pokušavamo da mladima ponudimo alternative i pokažemo da postoji kvalitetan sadržaj i van ekrana, što doprinosi boljoj međugeneracijskoj saradnji, posebno u poslovnim odnosima.
Osim zaposlenja i egzistencijalnih pitanja, šta mladima u Crnoj Gori najviše nedostaje?
Pored zapošljavanja, jedan od ključnih problema je obrazovanje. Veliki broj mladih odlučuje da studije nastavi u inostranstvu, a zatim tamo i ostane. To jasno pokazuje da obrazovni sistem mora biti bolje prilagođen savremenim potrebama i tržištu rada. Potrebno je jačati praktično obrazovanje i omogućiti lakši prelazak iz obrazovanja u zaposlenje, jer je odlazak mladih i odliv mozgova jedan od najvećih izazova sa kojima se Crna Gora suočava.
Koliko je titula Evropske prijestonice mladih 2028. šansa za mlade u Podgorici i Crnoj Gori?
Titula Evropske prijestonice mladih 2028. godine predstavlja izuzetno važnu priliku za razvoj omladinske politike u Crnoj Gori. Na kandidaturi se radilo više od godinu dana i ona pruža realnu šansu da Podgorica postane grad u kojem mladi vide svoju budućnost. Programi, aktivnosti i prostori koji će se razvijati u narednim godinama treba da stvore trajno bolje uslove za život mladih, ne samo tokom 2028. godine, već i nakon toga.
Koje konkretne promjene mladi mogu očekivati?
Program se zasniva na četiri ključne oblasti, a to su participacija mladih, inovacije i preduzetništvo, održivi razvoj i opšte dobro mladih. Sve aktivnosti su kreirane kroz konsultacije sa mladima i biće realizovane u trogodišnjem periodu. Pored programskih aktivnosti, planirani su i infrastrukturni projekti, uključujući izgradnju multifunkcionalnog centra za mlade, po uzoru na evropske prakse, čime će se značajno unaprijediti omladinska infrastruktura u Podgorici.
Kada počinju pripreme kako biste 2028. godinu dočekali spremni?
Pripreme počinju odmah nakon praznika. Već je formiran Upravni odbor sa 41 članom, od kojih su dvije trećine mladi. Uskoro će biti formiran i Izvršni odbor, kao i operativna tijela za sve četiri programske oblasti, uz timove za komunikaciju, evropsku saradnju i monitoring. U cijeli proces biće uključeno oko 80 ljudi, većinom mladih, a intenzivan rad počinje već tokom 2026. godine.
Da li ovakvi uspjesi mogu uticati na odluku mladih da ostanu i grade karijeru u Crnoj Gori?
Vjerujem da mogu. Proces kandidature i osvajanja titule pokazao je da su promjene moguće kada postoji saradnja lokalne samouprave, omladinskog sektora i samih mladih. Kada mladi vide da se njihov glas čuje i da institucije reaguju, raste povjerenje i spremnost da svoju budućnost grade u Crnoj Gori.
Koji su danas najveći razlozi zbog kojih mladi napuštaju Crnu Goru i šta je potrebno uraditi da radije izaberu ostanak?
Razlozi su višeslojni, od nesigurnog zapošljavanja i nedovoljnog vrednovanja znanja, do neusklađenog obrazovnog sistema i ograničenih mogućnosti za profesionalni razvoj. Rješenja moraju biti sistemska i dugoročna, kako bi mladima pružila sigurnost, perspektivu i realne šanse za napredovanje.
Koliko su mehanizmi poput Omladinskog parlamenta važni za to da se glas mladih zaista čuje i pretvori u konkretne promjene?
Omladinski parlament je jedan od najkonkretnijih mehanizama kroz koji mladi mogu direktno razgovarati sa donosiocima odluka. To je platforma koja okuplja mlade iz različitih ciljnih grupa, srednjoškolce, studente, mlade iz omladinskih političkih organizacija, civilnog sektora, ali i one koji nijesu formalno organizovani i koji su se uključili putem javnog poziva. Kroz Omladinski parlament mladi ne samo da iznose probleme, već predlažu konkretne inicijative. Posebno je važno istaći da je jedna od inicijativa mladih, formiranje skupštinskog Odbora za mlade, ušla u skupštinsku proceduru, što je jasan pokazatelj da se glas mladih može čuti i da institucije mogu brzo reagovati.
Šta bi bila Vaša ključna poruka mladima koji razmišljaju o odlasku iz zemlje?
Moja poruka mladima je da ne odustaju od borbe za promjene i da budu uporni u komunikaciji sa donosiocima odluka. Da koriste sve dostupne mehanizme, od učeničkih i studentskih parlamenata, preko omladinskih organizacija, do krovna organizacija za mlade – Mreže za mlade Crne Gore. Promjene se ne dešavaju preko noći, ali se dešavaju kada mladi insistiraju na dijalogu, nude rješenja i ostaju aktivni.
