Tužbe koje Prva banka Crne Gore podnosi protiv medija, novinara i civilnih aktivista predstavljaju udar na slobodu govora i demokratiju, smatra Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu. Po njenom mišljenju, cilj Prve banke i njenih vlasnika je da ućutka, zastraši, ali i finansijski iscrpi sve one koji pričaju i pišu o njenom poslovanju. Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović očekuje da će Osnovni sud u Podgorici prepoznati da je riječ o SLAPP tužbi protiv Javnog servisa i odbaciti je u skladu sa standardima Savjeta Evrope.
Prva banka podnijela je juče tužbu protiv Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) zbog, kako su naveli, “povrede prava ličnosti i naknade nematerijalne štete”. Tužba je pred Osnovnim sudom u Podgorici, a banku zastupa advokat Velibor Marković. U tužbi se navodi da je 27. februara 2026. godine, u centralnoj informativnoj emisiji – Dnevniku RTCG-a, emitovan prilog u kome se pominje Prva banka. Prethodno je tužba podnijeta i protiv MANS-A.
“Serijom slapp tužbi protiv medija, novinara, civilnih aktivista ili protagonista u ostalim društvenim sferama, Prva banka očito pokušava da nas ućutka, zastraši, ali i finansijski iscrpi, kako bi se „izbrisalo sjećanje“ i više se nikada u javnim debatama i pitanjima od javnog interesa ne bi govorilo o poslovima te banke koji sežu u vrijeme od prije deceniju i po. U ovom periodu objavljeno je na stotine tekstova, članaka, izjava o Prvoj banci, koja je davne 2008. godine dobila 44 miliona eura državnog novca da bi bila spašena od kraha, a serija tužbi se podnosi u 2026. godini”, kaže Ines Mrdović iz ASP.
SLAPP tužbe (engl. Strategic Lawsuits Against Public Participation) su strateške tužbe protiv javnog učešća — odnosno sudski postupci koje moćni pojedinci, kompanije ili institucije pokreću protiv novinara, medija, aktivista, nevladinih organizacija ili građana kako bi ih zastrašili, finansijski iscrpili i obeshrabrili da javno govore o pitanjima od interesa za društvo.
Mila Radulović napominje da je činjenica da sve tužbe dolaze u istom trenutku, kada se otvaraju istrage i počinje suđenje protiv većinskog vlasnika banke Aca Đukanovića, što, kako navodi, upućuje na poruku da se mediji žele ućutkati da izvještavaju o tim postupcima.
“Kako drugačije objasniti to što se tuži za nešto što je do sada objavljeno stotinu puta, nije demantovano i novinari imaju razloga da vjeruju da je tačno”, kazala je ona.
Ines Mrdović ističe da su tužbe udar na slobodu govora i demokratiju.
“Želi se onemogućiti sloboda mišljenja i sloboda javnog izražavanja, ograničiti pravo na primanje i saopštavanje informacija, ograničiti učešće u pitanjima od javnog interesa. Ove tužbe otvaraju „Pandorinu kutiju“, jer se istraživači, novinari, mediji, organizacije civilnog društva, akademici mogu naći pod ogromnim pravnim pritiskom u neosnovanim pravnim postupcima, a mnoge to može odvratiti i od daljih istraživanja”, kazala je ona.
Radulovićeva ističe da se u tužbi protiv RTCG navodi kako Prva banka želi da se „pravno obračuna“ i zaštiti od štete jer se duže vrijeme targetira od pojedinih NVO i novinara.
“Posao novinara i civilnih aktivista je da istražuju i preispituju odluke i poslovanje moćnika, a to Đukanovići sigurno jesu jer su tokom decenija vlasti DPS-a postali bogati i moćni, često dovođeni u vezu sa sumnjivim biznisima”, ističe ona.
DPNCG, kako kaže Radulovićeva, očekuje da će sudije Osnovnog suda u Podgorici prepoznati da je ovo SLAP tužba protiv Javnog servisa, poput onih protiv civilnih aktivista i novinara, i da će je kao takvu odbaciti kao što to nalažu standardi Savjeta Evrope.
“Jer, nakon ubistva novinarke Dafne Karuana Galicije koja je istraživala korupciju, Evropska Komisija je prepoznala opasnost SLAP tužbi čija je svrha da se spriječi polemika i izvještavanje o pitanjima koja su od javnog interesa. Tužbe sa visokim finansijskim odštetnim zahtjevima podnose bogati i moćni pojedinci najčešće protiv civilnog sektora i novinara. To je ovdje slučaj jer iza 10-ak tužbi, koliko ih je izgleda podnijeto, očito stoji većinski vlasnik Prve banke, odnosno familija Đukanović, a odšetni zahtjevi su po 7.000 eura”, kazala je Radulovićeva.
Imajući u vidu da je u Prvoj banci drugi najveći akcionar državna Elektroprivreda Crne Gore, Mrdović smatra da je krajnje vrijeme da se i EPCG odredi i javnosti saopšti da li to ona takođe tuži medije, novinare, civilne aktiviste, i kakav je njen stav o ovim tužbama.
“Ovdje je i država na potezu i zemlji je hitno potreban antislapp zakon, sa retroaktivnim dejstvom u javnom interesu. Na kraju, poruči ću da je Sizifov posao pokušati da ugušite slobodnu riječ”, zaključila je Mrdović.
Izvor: RTCG
